Na poraznu sliku ukazalo je istraživanje Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) o ostvarivanju prava Srba na zastupljenost u institucijama javne vlasti u Hrvatskoj. Zastupljenost nacionalnih manjina u tijelima vlasti trebalo bi da odražavaju njihov udio u ukupnom stanovništvu Hrvatske. Prema popisu stanovništva, koji je sproveden 2011. godine, Srbi čine 4,36 odsto stanovništva Hrvatske.

- Na kraju 2016. godine u tijelima državne uprave, koja uključuju ministarstva, centralne državne kancelarije, državne uprave organizacije i kancelarije državne uprave u županijama, te u stručnim službama i u kancelarijama Vlade Hrvatske bilo je zaposleno 1.103 ili 2,22 odsto Srba. U posljednje četiri godine broj zaposlenih Srba u pomenutim institucijama smanjen je za 10,69 odsto - pokazali su rezultati istraživanja.

Iako je Hrvatska, zbog ispunjavanja uslova prilikom pristupanja EU, 2011. godine donijela dugoročni plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u tijela državne uprave, to nije dalo rezultat.

Rezultati istraživanja su pokazali da u Ministarstvu uprave nema nijednog Srbina, a da ih je u resorima odbrane 0,23 odsto, a inostranih i evropskih poslova 0,36 procenata.

- Na kraju 2016. pripadnici nacionalnih manjina ni u jednom od 20 ministarstva u Vladi Hrvatske nisu bili zastupljeni u procentu koji odgovara njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu - navedeno je u istraživanju.

Za razliku od ministarstava, u centralnim državnim kancelarijama je nešto bolja situacija. Od pet kancelarija Srbi su u dvije zastupljeni u približno proporcionalnom omjeru u odnosu na udio u stanovništvu.

U stručnim službama i kancelarijama Vlade Hrvatske broj zaposlenih Srba se nije mijenjao i ima ih osam zaposlenih, odnosno jedva 1,75 odsto. U kancelarijama državne uprave u županijama od 1. marta 2013. do 31. decembra 2016. godine broj zaposlenih Srba smanjen je za 6,38 odsto.

Kada je riječ o pravosudnim institucijama, Srbi su sa udjelom od 5,73 odsto odgovarajuće zastupljeni u županijskim državnim tužilaštvima, ali ih uopšte nema u republičkim i trgovačkim sudovima, niti u Državnom tužilaštvu Hrvatske.

- Na kraju 2016. Srba uopšte nije bilo među službenicima, namještenicima i pripravnicima u republičkim sudovima i u USKOK-u, dok se u ostalim pravosudnim tijelima njihova zastupljenost kreće od 1,25 odsto u upravnim sudovima do 3,62 odsto u županijskim tužilaštvima - pokazalo je istraživanje.

U SNV-u i SDSS-u kažu da skoro 15 godina pravo nacionalnih manjina na proporcionalnu zastupljenost u tijelima javne vlasti ostaje mrtvo slovo na papiru. Naglašavaju da napretka nema, a da se mjere i politike u korist nacionalnih manjina pokazuju krajnje neefikasnim i neodgovarajućim.

- Postoje cijele grane države u kojima su vrata za nas i dalje zatvorena - kaže generalni sekretar SNV-a Saša Milošević.

Poslanik SDSS-a u Hrvatskom saboru Boris Milošević kazao je da je potrebno preduzeti nove korake kako bi bio zaustavljen trend opadanja broja Srba u institucijama vlasti Hrvatske.

Predložićemo da se zastupljenost počne pratiti i u školstvu, zdravstvu, državnim trgovačkim društvima i lokalnim samoupravama - naglasio je Milošević.

Policija

SNV i SDSS posebno su analizirali zastupljenost Srba u Ministarstvu unutrašnjih poslova s naglaskom na ratom pogođena i povratnička područja u Hrvatskoj u kojima je značajan udio Srba u ukupnom stanovništvu.

- Analizirajući raspoložive podatke u prethodnih desetak godina uočen je trend konstantnog smanjivanja udjela Srba u policiji. Srbi su 2008. godine u policiji činili 3,13 odsto, dok je njihov udio u aprilu 2017. bio svega 2,51 odsto - naveli su u SNV-u i SDSS-u.