Posmatrajući strukturu BDP-a najsnažniji rast ostvaren je u prerađivačkoj industriji od 5,2 odsto. U sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje i snabdijevanja strujom, parom, gasom i klimatizacije te snabdijevanja vodom i upravljanje otpadom rast je iznosio 3,8 odsto. Oblasti trgovine na veliko i malo, saobraćaja i skladištenja te hotelijerstva, ugostiteljstva i građevinarstva ostvarile su nešto manji rast BDP-a.

S druge strane, pad je zabilježen u sektoru stručnih, naučnih i tehničkih te administrativnih i uslužnih djelatnosti.

Privrednici i ekonomisti ističu da je Srpskoj potreban snažniji rast BDP-a kako bi se to osjetilo na životnom standardu građana. Kao najpozitivniju činjenicu u rastu BDP-a u prvom kvartalu ocjenjuju što je tome najviše doprinijela prerađivačka industrija.

- Godinama ponavljamo da su nam potrebne snažnije stope rasta. Procenti BDP-a, koje smo imali u prošloj i koji je zabilježen u ovoj godini, su pozitivne, ali i nedovoljne. Iako prerađivačka industrija bilježi najveće stope rasta, one su i dalje ispod željenog nivoa u ukupnoj strukturi BDP-a - rekao je predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić.

Problem je, dodaje on, što RS ima malu ekonomiju.

- Od 9.848 privrednih društava skoro dvije trećine njih ima godišnji promet manji od 500.000, a svega 600 preduzeća više od pet miliona maraka. Zbog toga je rast BDP-a izražen u procentima koji obećavaju, ali nisu dovoljni. Potrebne su nam stope od minimalno četiri odsto da bi to podstaklo oporavak ekonomije - kazao je Račić.

Da bi privredni rast bio izraženiji, Račić smatra da vlast u RS mora raditi na razvijanju preduzetničkog duha, podsticati zapošljavanje u privredi, smanjiti fiskalne i parafiskalne namete i sprovesti niz drugih mjera.

Isti stav iznosi i predsjednik Udruženja ekonomista RS - SWOT Saša Grabovac, koji takođe navodi da je za osjetniji napredak potreban snažniji rast BDP-a.

- Te stope trebalo bi da iznose šest, sedam pa i osam odsto na godišnjem nivou kako bi došlo do bržeg oporavka ekonomije. Dobro je što prerađivačka industrija bilježi najveći rast, jer je ona najzdraviji segment u strukturi BDP-a. Bilo bi dobro da takvi pokazatelji budu i u narednom periodu, jer jedino na taj način možemo ići ka oporavku privrede - kazao je Grabovac.

Kretanje BDP-a po djelatnostima

+5,2% prerađivačka industrija

+3,8% vađenje rude i kamena, proizvodnja struje, gasa, pare, klimatizacija, snabdijevanje vodom i kanalizacija

+3,4% trgovina, saobraćaj i skladištenje, hotelijerstvo i ugostiteljstvo

+2,6% finansijske i djelatnosti osiguranja

+2,3% poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

+2,1% građevinarstvo

+0,9% javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalni rad

+0,6% umjetnost, rekreacija i zabava

+0,1% poslovanje nekretninama

-2% stručne, naučne i tehničke te administrativne i pomoćne djelatnosti