Potvrđeno je to za "Nezavisne novine" iz Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, odakle, ujedno, najavljuju da će od Vlade Srpske tražiti da se ova oblast dodatno uredi.

 

Dragana Vrabičić, predsjednica ovog sindikata, kaže da zakon nije propisao na koliko visokim temperaturama radnici ne smiju raditi, što je potrebno mijenjati.

 

"Potrebno je pod hitno donijeti bilo kakav akt. Međutim, mi kao sindikat godinama apelujemo, kao i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite. Ali sve se svede na to", rekla je Vrabičićeva za "Nezavisne novine".

 

Ipak, kako je potvrdila, a s obzirom na to da se na tom polju ništa ne dešava, sindikat neće sjediti skrštenih ruku.

 

"Mi ćemo morati donijeti neku odluku kojom ćemo ići prema ta dva ministarstva ili prema Vladi, da se odredi pri kojim temperaturama se radnici moraju skloniti sa sunca", naglasila je Vrabičićeva.

 

Više, dodala je, nije kritičan period dana od 12 do 16 časova, već od 11 do 18 sati.

 

"Sad već u 11 sve gori, pa tako ostaje do šest popodne. To je par toplotnih talasa u toku godine, koji traju po tri-četiri dana. Nije to dugo vrijeme i ne bi se mnogo izgubilo kad bi se radilo do 11 sati. Tako da je najbolje da se dogovore i vide kako bi najbolje odgovaralo radnicima da se zaštite, ali i poslodavcima da ispoštuju rokove za posao. Posao mora da se radi, ali zbog nekoliko sati pauze niko ništa ne bi izgubio. Nažalost, na to se ne obraća pažnja, ljudi nam gore, padaju u nesvijest, dehidriraju, idu na infuzije", navela je Vrabičićeva.

 

Iz Inspektorata Srpske kažu da, s obzirom na to da u ljetnim mjesecima radnici koji obavljaju poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, rade u nepovoljnim uslovima, preporuka poslodavcima je da prilagode radni proces psihofizičkim mogućnostima zaposlenih i da na taj način zaštite radnike koji rade izloženi suncu i visokim temperaturama.

 

"Rad na otvorenom na visokim temperaturama može dovesti do pada koncentracije u radu, a čime se povećava rizik od povređivanja radnika, te apelujemo na poslodavce da iskoriste mogućnost preraspodjele radnog vremena i zaštite radnike", ističu iz Inspektorata Srpske.

 

Kako dodaju, poslodavac može organizovati rad u fazama, u jutarnjim i večernjim časovima, i primijeniti niz organizacionih mjera kako ne bi došlo do obolijevanja zaposlenih, kao što su rotacija poslova, izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 15 sati), češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina tečnosti, organizovanje rada u smjenama i slično.

 

U Inspektoratu kažu da je Zakonom o radu definisana mogućnost da se, ako priroda i potrebe posla zahtijevaju, puno radno vrijeme na pojedinim radnim mjestima može preraspodijeliti, tako da u jednom dijelu godine bude duže, a u drugom dijelu srazmjerno kraće, s tim da u toku kalendarske godine ne može iznositi više od 40 časova prosječno sedmično.

 

"Preraspodjelom punog radnog vremena može se u jednom dijelu godine uvesti radno vrijeme najduže do 52 časa, a na sezonskim poslovima najduže do 60 časova sedmično. U tom smislu, duže radno vrijeme iz jednog dijela godine ne smatra se prekovremenim radom", kažu iz Inspektorata.

 

U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske potvrđuju da u zakonodavstvu Republike Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina).

 

Kako dodaju, u Republici Srpskoj,  kao i u zemljama okruženja i u Evropskoj uniji, primjenjuje se međunarodni ISO standard 7243, koji definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a  jedna od mjera  je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. 

 

"Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske uputiće apel svim poslodavcima da, zbog izuzetno visokih temperatura vazduha, preduzmu ove mjere", navode iz tog ministarstva za "Nezavisne novine".