Bijeljinski proizvođači lješnjaka izgubili na rodu, dobili na cijeni: Kako je stanje u Turskoj spasilo voćare u Semberiji? /FOTO/
Zbog opadanja više od polovine lisne mase, voćari širom Semberije privode kraju obavezne zimske tretmane lješnika bakarnim preparatima, kako bi zaštitili zasade od bolesti i osigurali stabilan rod u narednoj sezoni. Iako je ovogodišnji prinos bio slabiji, proizvođači poput Milana Trišića ističu da je kvalitet jezgre i rast otkupne cijene nadoknadio gubitke, dok struka naglašava da je pravilna zimska zaštita presudna za zdravlje voćnjaka.
U voćnjacima je opalo više od pedest odsto lisne mase pa su voćari obavili zimske tretmane voćnih zasada radi zaštite od bolesti da bi osigurali rod u narednoj proizvodnoj sezoni.
Ovo je obavezna mjera koju provodi Milan Trišić iz Obarske u zasadima lješnika koji se prostire na sedam hektara, od čega je na dva hektara mladi zasad koji će dati puni rod za dvije godine.
- Čekali smo dok ne opadne lišće, mraz je pomogao da to sve spadne, a vrijeme nas je poslužilo da završimo zimsku zaštitu biljaka od bolesti bakarnim preparatima. Ova zaštita je obavezna, da ne bi imali problema u proljeće koje onda ne možemo da riješimo. Sličnim preparima tretiramo zasade i prije listanja početkom marta – ističe Milan.
Bez rada i ulaganja nema ni dobiti, a ovaj voćar je zadovoljan. Iako je rod lješnika ove godine bio umanjen 40 odsto, jezgra je bila kvalitetna, a i dobra joj je veleprodajna cijena od 25 do 26 maraka sa PDV-om, za 20 odsto veća nego lani, što će nadoknaditi manji prinos. Po hektaru je ubrao 2,5 do tri tone, a u rodnim godinama ima skoro duplo više.
- U odnosu na druge vrste voća, ja sam zadovoljan. Bilo je oluje, bilo mlaćenja, ali ostalo je nešto i za nas. Malo će to cijena popraviti, pa ćemo moći da pokrijemo troškove. Veoma je visoka cijena u Turskoj, tako da se to odrazilo i na naše cijene na ovom tržištu. U Turskoj su imali prepolovljen rod, a mi smo malo bolje prošli. Sve plasiram na naše tržište konditorskim proizvođačima - kaže ovaj voćar za portal InfoBijeljina.
Zimska zaštita bakarnim preparatima u preporučenim dozama obavezna je mjera koju treba obaviti do polovine decembra, a onda u proljeće u bubrenju pupoljaka, jer lješnik cvjeta od polovine decembra do februara, u zavisnosti od vremena.
- Jako puno bolesti koje se deponuju u toku vegetacije prezimljavaju na opalom lišću, stablu, granama i prenose se u narednu vegetaciju. Iz tog razloga se sprovodi zimsko prskanje da se obavi dezinfekcija voćnjaka kako bi što manje tog infekcionog potencijala bilo u sljedećoj godini i da voćari ne bi imali problema sa bolestima - pojašnjava agronom Gordana Gajić.
Tretman se obavlja sa što većom količinom vode, da bi aktivna materija dospjela u svaku poru i dezinfikovala stablo. Zajedno sa bakarnim preparatima mogu se dodavati mineralna ulja da bi se zatvorile pore i uništili insekti koji prezimljavaju na stablima i prave velike probleme u posljednje vrijeme.
- Tretmani se obavljaju isključivo po suvom vremenu, ne smije biti mokro stablo, a kiša poslije prskanja ne smije pasti dok se depozit ne osuši minimalno 4 - 5 sati. Radi se u toku najtoplijeg dijela dana kada temperature prelaze 8 - 10 stepeni. Ako u toku noći temperatura padne ispod nule neće da šteti ako se depozit osušio, u suprotnom ako ostane mokro stablo može da bude problem - upozorava Gajićeva.
Tokom zimskih mjeseci neophodno je obaviti rezidbu, te ukloniti mumificirane plodove sa grana koji su oboljeli u prethodnoj sezoni, iznijeti ih iz voćnjaka i sa lišćem spaliti da bi se eliminisao izvor zaraze u narednoj sezoni.