Jovica Mitrović iz semberskog sela Velika Obarska koji ove godine proizvodnju povrća planira na 15 hektara sa teškoćama se uspješno nosi. 

- Biće kupusa do jedno 25 dunuma, lubenice oko 30 dunuma, biće dinja, tikvica, nešto patlidžana. Imamo krastavac u plastenicima, poslije krastavaca će biti paprika roga, a sijemo i žitarice. Nije lako doći do zdravog i kvalitetnog rasada. Proizvodnja je zahtijevna, imamo problema sa insektima, bolestima, pepelnicom, bakteriozama. Početkom godina sam iznio pod agril oko 60.000 sadnica kupusa i za sada nemamo problema, te se nadam da će tako i ostati - kaže za portal InfoBijeljina Jovica, koji je član Mreže mladih agropreduzetnika Srpske.

Potrebno je mnogo truda, rada, ulaganja i odricanja da bi se došlo do krajnjih rezultata, naročito kada razlika u dnevnim temperaturama zna biti i po 15 stepeni.

- Bilo je baš hladno, radile su sijalice, pokrivali smo dekama, a sad kad su malo veće temperature otvaramo plastenik sa obje strane jer provjetravanje kupusa je najvažnije. Ova povrtarska kultura najbolje napreduje u prohladnim uslovima, na temperaturama od 15 stepeni. Kada su bili veliki minusi ulazio sam po deset puta preko dana da provjerim kako se ponaša rasada. Najgore je što u januaru nije bilo sunca a sunce je biljci potrebno kao i čovjeku - pojašnjava ovaj mladi povrtar koji primjenjuje savjete stručnjaka, a istovremeno uči kroz praksu.

Mnogo je lakše, kaže, proizvesti tone povrća, nego ga prodati.

- Plasman na tankom štapu, mnogo zavisi od uvoza. Mnogo bi nam značilo kada bi se uvoz ograničio i smanjio bar u sezoni kada pristiže na veliko domaće povrće. Tada bi mogli to što mukotrpno proizvedemo i da prodamo i da ne knjižimo gubitke. Nadamo se da će nas naši političari podržati i pomoći jer agrar je naša, ali i budućnost Srpske - ističe Jovica, koji se nada boljoj cijeni povrća ove godine.

Svaka greška u rasadničkoj proizvodnji  skupo se plaća. Osim optimalne temperature za klijanje i nicanje, bitan je kvalitetan supstrat, a prilikom zalivanja neophodan je oprez, naročito ako je hladno i oblačno da ne bi došlo do razvoja fitopatogenih gljivica koje mogu napraviti veliku štetu, upozoravaju i stručnjaci. 

- Kada govorimo fungicidnoj zaštiti rasada, veoma je bitno da se ona obavi preventivno. To se radi rastvorom propamokarba, a najbolje kada biljke niknu i pred iznošenje. Zaštita od insekata je drugačija. Treba obilaziti redovno plastenike. Sa toplijim vremenom dolazi do pojave grinja, tripsa u paprici. Najveći problem insekata jeste što su vektori virusa, a virusna oboljenja nemoguće je izliječiti - kaže agronom Vanja Nestorović za InfoBijeljinu. 

Smatra da oboljele biljke nikad ne mogu dati pun potencijal rodnosti, plod ne izgleda kako treba, nema dobru tržišnu vrijednost. 

- Ako se primijete simptomi najbolje ih je ne iznositi u plastenik ili na otvoreno polje. U ovakvim uslovima bitno je da prate temperature, čim je toplo vrijeme potrebno je provjetravati plastenike. To je veoma bitna mjera kojom sprečavamo razvoj patogena - naglašava Nestorović.

Prije iznošenja rasada preporučuje se upotreba mikrobioloških đubriva jer su mikroroganizmi temelj biološke aktivnosti i plodnosti zemljišta.

- Naročito ono koje potpomaže aktivaciju fosfora koji stimulativno djeluje na korjenov sistem. Biljke poprskati kada se iznesu na stalno mjesto ili kroz sistem za navodnjavanje. Preporuka je da se ovo obavi što ranije jer najbolje efekte ima kada biljka počne da usvaja hranu - pojašnjava agronom.

Stručnjaci upozoravaju da kisela zemljišta mogu da naprave veliki problem. Nekada je bitnije odraditi kalcifikaciju, nego đubrenje, jer kada je PH nizak blokira usvajanje drugih elemenata i biljka ne može da se razvija. Zbog velikih temperaturnih osicilacija preporučuje se tretman aminokiselinama ili biostimulatorima da bi biljke lakše prebrodile stresne uslove.