FOTO: srpskainfo.com

Zbog problema s nabavkom sjemena, proizvodnja industrijskog krompira u Semberiji ove godine smanjena je sa 570 na 370 dunuma.

U proizvodnju industrijskog krompira za fabriku sušenog povrća i začina „Semberka”, koju vodi Zemljoradnička zadruga „Agrofarmer” iz Janje, uključeno je 35 kooperanata. To je znatno manje nego prethodnih godina kada se ovom proizvodnjom bavilo više od 50 semberskih povrtara.

Iako ih prate i teškoće, poput nedostatka radne snage, zbog sigurnog plasmana ne odustaju od proizvodnje krompira.

Na janjarskim oranicama sade se dvije sorte krompira, lejdi rozeta i opal. Iako je bilo problema, oko 48 tona sjemena krompira uvezeno je iz Holandije i Njemačke.

– Za nabavku sjemena izdvojeno je pedesetak hiljada maraka – kaže Mujo Bogaljević, direktor Zemljoradničke zadruge „Agrofarmer”.

Dodaje da zadruga ima obavezu da prati kompletnu proizvodnju, od podjele sadnje do predaje prerađivaču, uz stručni nadzor.

– Prethodnih godina sjemenski materijal i mineralno đubrivo doniralo nam je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, a pomogao  je i Grad Bijeljina. Ove godine troškove mi snosimo, a u pitanju su kreditna sredstva. Uložena sredstva biće nam odbijena kroz predati krompir – kaže Bogaljević.

Kiša

Agronom Dejan Ristanović kaže da je zemljište za sadnju dobro pripremljeno, pa su profesionalne sadilice bez problema ušle u njive.

– Krompir se sadi na dubinu od pet do osam centimetara. Za dobar rod je najbitnije da padne kiša poslije sjetve. Ovo su idealni vremenski i agroekološki uslovi za naše područje. Neophodno je takođe odraditi početnu zaštitu, a nakon toga i prihranu, zagrtanje. Oni koji svoje njive navodnjavaju svakako su u prednosti u odnosu na one koji zavise od vremenskih uslova. Prosečan prinos koji se očekuje je tri tone industrijskog krompira po dunumu – kaže Ristanović.

Za poljoprivredne proizvođače, koji su zavisili od kvantaške pijace i bili izloženi ucjenama nakupaca, organizovana proizvodnja i zagarantovan otkup podsticaj su da proizvode industrijski krompir.

Zemljište

Husein Camić kaže da se krompir ne može uzgajati na zemlji lošeg kvaliteta.

– Zemlja je dobro pripremljena. Ispoštovaćemo agrotehničke mjere i očekujemo dobar i kvalitetan prinos – kaže ovaj poljoprivrednik.

Zbog sigurnog otkupa za industrijsku proizvodnju krompira opredijelio se i Dušan Spasojević iz Kojčinovca. Ovo povrće posadio je na jednom hektaru.

– Treću godinu radim za poznatog kupca. Znamo za koga i po kojoj cijeni proizvodimo. Krompir sa njive ide u fabriku. Prednost industrijske proizvodnje je što imamo obezbijeđen i siguran otkup. Ovaj krompir manje daje nego merkantilni, između 2,5 i tri tone, ali zadovoljni smo. Sad je sve više bolesti, pa se mora redovno tretirati od zlatice i plemenjače, štititi od  korova. Cijena merkantilnog krompira je veća, ali i nama, proizvođačima industrijskog krompira, uloženo se  isplati – kaže Spasojević.

Zasijano oko 10.500 hektara

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, povrće je zasijano na oko 17.600 hektara, od čega je krompir najzastupljenija kultura na oko 10.500 hektara. Načelnik Odjeljenja za biljnu i stočarsku proizvodnju u resornom ministarstvu Saša Lalić kaže da je za premije planirano 1.800.000 KM.

– Premije mogu da ostvare proizvođači koji povrće prodaju preko računa, zadrugama ili prerađivačima. Podsticaj za krompir prošle godine iznosio je 0,06 KM po kilogramu. Ministarstvo radi i monitoring karantinskih štetnih organizama na krompiru i na drugim vrstama za šta se na godišnjem nivou izdvaja oko 200.000 KM – kaže Lalić.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )