Đorđići obrađuju 20 hektara, a siju ratarske kulture, pšenicu, kukuruz i djetelinu. Imaju farmu sa 15 bikova, u oborima svinje i ovce.  

Od ratarskih kultura do pčelarstva – život posvećen radu i prirodi

- Supruga i ja smo zaposleni, roditelji su mi penzioneri. Djeca se školuju. Starija kćerka završava srednju medicinsku školu, mlađa osmi razred, a sin je prvačić. Ali svi imamo i svoje radne obaveze. Pomažemo jedni drugima koliko možemo. Život na selu nije lak, ali ga nikada ne bismo mijenjali za grad. Jedemo zdravu hranu, udišemo zdrav vazduh. Zahvaljujući predanom radu, ali i podsticajima u agraru, živimo sasvim solidno - kaže za InfoBijeljinu domaćin.

Mile se od nedavno bavi i pčelarstvom. Desetak sanduka dobio je od prijatelja Steve Ilića iz Priboja, uz čiju nesebičnu pomoć uči o pčelinjim društvima, maticama, radilicama. Sluša njegove savjete kako bi pčelinja društva bila zdrava i dala dobar prinos "tečnog zlata", kako med nazivaju u ovim krajevima.  

MOŽE VAS ZANIMATI:

Bimed Bijeljina: Pola vijeka porodične tradicije utkano i u neodoljive medene poklone (FOTO)

Porodična tradicija, novi počeci i poruka mladima

- Imam ja to pčelarenje u krvi. Moj ujak Branko Gajić dugogodišnji je pčelar. Prvu košnicu dobio je daleke 1965. godine i baba i deda sa majčine strane su se uspješno bavili pčelarstvom. Još 1930. med iz naše bašče prodavali su po kraljevskim dvorovima. Tako da je meni ljubav prema pčelama nasljedna. Volio bih da se više mlađih okrene pčelarenju jer nekada je skoro svaka kuća u Semberiji imala bar košnicu, dvije - kaže za naš portal Mile.

Ovog proljeća izvrcao je iz 8 košnica 56 kilograma meda, voćnog i cvijeta uljane repice.  

- Prinos je oko 7 kilograma po pčelinjem društvu a u dobrim godinama se kreće od 10 pa do 15 kilograma. Ali biće bolje. Već smo pripremili pčele za i lipovu i bagremovu pašu. U Kovačićima i Zagonima smo ih stacionirali pa vidjećemo - rekao je Mile.

Dodaje da ne očekuje neku veliku zaradu.

- Ko god drži pčele zna da su tu i velika ulaganja, u opremu, u zdravlje pčelinjih društava, ali i da je prevashodno najvažnije da volite to što radite. A pčele to vrate dragocjenim nektarom. O ljekovitosti meda i proizvoda od matične mliječi i pčelinjeg polena na ljudsko zdravlje, su naši stari znali mnogo. Na nama je da samo to ne zaboravimo - kaže Mile za portal InfoBijeljina.  

Mileta u Semberiji svi znaju po nadimku Jocin. Godinama se bavio fudbalom, a odskora i lovom i ribolovom.

Učestvuje u brojnim akcijama čiji je cilj da unaprijedi život u svom selu. Mladim ljudima savjetuje da se okrenu prirodi i poljoprivredi, da ne dozvole da im oranice zarastu, a ognjišta opuste, jer kako ističe, nigdje nije ljepše nego u svom domaćinstvu i zavičaju.