Bijeljina
02.03.2022.
16:15
Semberski pčelari očekuju bolju godinu, BEZ PODSTICAJA nema ni pčelarenja (FOTO)
Izvor: InfoBijeljina
0
Podijeli
Prošla godina bila je jedna od lošijih, pa se semberski pčelari nadaju da će ova biti uspješnija. Pčelinja društva izlaze iz zime u dobroj kondiciji i ukoliko vremenski uslovi budu povoljni ovog proljeća i ljeta, košnice bi trebale biti pune dragocjenog nektara.
Zbog blage klime i male zagađenosti prirodne sredine Semberija ima odlične prirodne uslove za pčelarenje. Uz malo veće republičke i lokalne podsticaje od ove, sve perspektivnije grane poljoprivrede, može se solidno živjeti, tvrde semberski pčelari.
Stanimir Knežević iz Popova pčelar je od 1974. godine. Trenutno posjeduje 220 košnica.
„Uprkos teškoćama ne smijemo posustati. Moramo biti zadovoljni kada nam je bar svaka treća godina dobra. I svi koji žele da pčelare moraju znati da se od ovog posla može živjeti tek kad imate stotinu i više košnica. U pčelinjaku ima mnogo posla ali isplati se. Med je hrana ali i lijek“, kaže za InfoBijeljina ovaj ugledni pčelar.
Udruženje pčelara Bijeljina okuplja 200 članova koji pčelare sa oko 8.000 košnica. Veći podsticaji preduslov su uspješnije proizvodnje meda, polena, propolisa, matične mliječi i drugih pčelinjih proizvoda.
Predsjednik Udruženja pčelara „Bijeljina“ Đorđe Jeftić podsjeća da su podsticaji na republičkom niovu po košnici šest maraka ali da su podsticaji lokalne zajednice 60 pfeninga po košnici što je najniži iznos u regionu.
„Opština Ugljevik izdvaja 10 KM a Brčko distrikt 32 KM po košnici. Očekujemo od Grada Bijeljina da prepozna značaj pčelarenja na ovom području i podrži pčelare i poveća podsticaje jer će u protivnom sve manjel judi da se bavi pčelarstvom“, upozorava Jeftić.
Veći podsticaji, smatra on, animirali bi mlade ljude da se počnu baviti ovim poslom.
„Za jedno pčelninje društo potrebno je oko 250 KM. Ako želite bar deset košnica, onda su to značajna sredstva. Bez podrške nadležnih, samo malobrojni će se odlučiti za pčelarenje. A med sa naših prostora je izuzetno kvalitetan i za njega uvijek postoji tržište“, naglašava ovaj višegodišnji pčelar.
Prema procjenama ovog udruženja u Semberiji se godišnje proizvede desetak tona meda.
Neohodno je raditi na brendiranju meda sa ovih prostora i označavanju geografskog porijekla meda kako bi se semberski pčelari zaštitili od nelojalne konkurencije i smanjili mogućnost da se prodaje med sumnjivog porekla.