Semberski kupus ove jeseni ima dobru cijenu i kupce, a sezona pripreme zimnice dodatno podstiče potražnju. Povrtari su zadovoljni rodom, ali upozoravaju da skupi repromaterijal, navodnjavanje i dnevnice radnika od 100 KM ostavljaju malo prostora za veću zaradu.
Ugledni semberski povrtar, Đorđe Vakčić iz Male Obarske, pod kupusom je imao pola hektara. Zadovoljan je kvalitetom ovog povrća, ali i prinosima.
- Imao sam oko 400 vreća po dunumu, odnosno ukupno oko 2.000 vreća od 10 do 15-tak kilograma. Na početku je vreća koštala oko 7 KM, a onda se prodavao i po cijeni od 11 do 12 KM. Lani jeftin, ove godine kupus na cijeni. Imajući u vidu da su troškovi proizvodnje znatno povećani, repromaterijali, gorivo, sve poskupilo, ne može se govoriti o nekoj velikoj zaradi, ali godina je dobra - ocjenjuje ovaj vrijedni domaćin.
Suša, tropske temperature, biljne bolesti i štetočine neki su od izazova sa kojima su se morali izboriti povrtari da bi mogli napuniti prikolice ove jeseni.
- S tim se borimo svake proizvodne sezone. Kad je godina sušna mora se svakodnevno navodnjavati, a problem budu insekti. Ako ima puno padavina onda rod oberu biljne bolesti. Radna snaga je takođe problem. Em ne možete naći radnika da radi, em je dnevnica 100 KM. Ali ipak ova godina je dobra jer su ranijih mnogi povrtari zaoravali kupus jer nisu imali računa da ga sijeku i prodaju - kaže za portal InfoBijeljina Vakčić.

Svoj kupus je prodao na kvantaškoj pijaci.
- Imam stalne mušterije, uzmu na veliko. Bitno je da ne stoji i trune - kaže Vakčić.
Tone semberskog kupusa koji je odličan za kiseljenje završiće u trgovačkim lancima širom BiH.
Rado Mihajlović iz Crnjelova kaže da je kupus ove godine na cijeni jer ga nema u okruženju. Suša je uzela danak pa su prinosi u regionu bili umanjeni za 30 do 40 odsto.

- Sad kad počinje sezona zimnice, kupus će još više biti na cijeni. Osim dobre cijene, Ministarstvo poljoprivrede nam daje podsticaje. Imamo od predanog kilograma, zavisi koliko bude, nekih 5,6,7 feninga. Mi smo zadovoljni - kaže domaćin.
Na pijaci ponuda nije veća od potražnje, pa cijena ne pada. Sezona kiseljenja u punom jeku počela je 20. oktobra, ali domaćice koje moraju imati sarmu na slavskoj trpezi žure da napune burad. Krčmi se na vreću i ne pita za kilažu. Mnogi proizvođači su veliki dio roda predavali prerađivačkoj industriji jer imaju zagarantovanu cijenu i siguran otkup. Prerađivači formiraju otkupnu cijenu tako da bi i kooperanti bili zadovoljni.
Od jula do decembra u proizvodnim pogonima pojedini prerade više od 700 tona kupusa. Kupus, kažu, ima velike oscilacije u cijeni - kilogram sa marku i više padne na 20 pfeniga, u zavisnosti od sezone. Trenutno plaćaju 40 pfeniga kilogram.

Cijeli ciklus proizvodnje je pod kontrolom kako bi se na tržište plasirao kvalitetan kiseli kupus. Cijena kilograma vakumiranog kupusa u marketima se kreće od 2 - 2,5 marke, a inače troškovi vakumiranja i pakovanja su puno veći od cijene proizvoda, upozoravaju prerađivači.
Semberski kiseli kupus završiće na trpezama širom BiH, Slovenije, Crne Gore, EU, ali i u Australiji i Americi. Put do kvalitetnog i dobrog roda nije lak - počev od rasada, preko sadnje do prihrane i zaštite. Ali ako godina bude naklonjena, povrtari računaju i na dobit, ma koliko skromna bila.