Nakon što je opozicioni pokret predvođen studentima pobijedio u Srbiji 25. oktobra, grupa pod nazivom Studentska lista – Studenti pobjeđuju osvojila je 141 mjesto u Narodnoj skupštini Srbije, koja ima 250 poslanika. Desetine njih dolaze iz akademskog svijeta, a više od polovine ima doktorsku diplomu iz nauka ili medicine, prenose Nezavisne.

Kako navodi ovaj portal, sada ova grupa ima zadatak da formira vladu i odredi novi pravac Srbije, nakon 13 godina populističke autoritarne vladavine Aleksandra Vučića, prvo kao premijera, a kasnije kao predsjednika. Studentska lista obećala je borbu protiv korupcije i uspostavljanje meritokratije, odgovornosti i vladavine prava.

Ali, s obzirom na to da se toliko akademskih radnika iznenada našlo blizu centra moći, srpski istraživači nadaju se i velikim promjenama u oblasti nauke i visokog obrazovanja u zemlji. Tokom Vučićeve vladavine akademske slobode su slabile, univerziteti su postali snažno politizovani, a kritičari su bili potiskivani na marginu. Studentska lista obećala je veću akademsku autonomiju, stabilnije finansiranje nauke i pristupačno obrazovanje. Nada se da će zaustaviti dugotrajni odliv mozgova iz zemlje, piše Science.

„Za naše univerzitete ova pobeda je presudna – ona odmah zaustavlja aktivno razgrađivanje visokog obrazovanja koje je sprovodio prethodni režim“, kaže Sofija Stefanović, bioarheolog sa Univerziteta u Beogradu.

„Iako nova vlada prvo mora da obnovi vladavinu prava i bori se protiv korupcije, što znači da će za potpuni oporavak našeg naučnog sektora biti potrebno vreme, jasno je da su promene na vidiku.“

„Bolja vremena su pred nama“, dodaje Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu. Kako Science dodaje, Kabinet predsjednika Srbije i stranka SNS nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Kako su studenti doveli desetine naučnika u parlament Srbije?

Pobjednički politički pokret nastao je iz studentskih protesta širom zemlje, pokrenutih nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Studenti su za tragediju okrivili korupciju u javnom sektoru i zahtijevali transparentnost i pravdu. Međutim, kako njihovi zahtjevi nisu bili ispunjeni, protesti su postajali sve snažniji, privlačeći podršku akademskih radnika, nastavnika i šire javnosti. Do maja 2025. godine zatražili su vanredne izbore i počeli da sastavljaju listu kandidata. Umjesto da se sami kandiduju, studenti su sastavili listu ljudi od povjerenja – ne samo akademskih radnika, već i poljoprivrednika, advokata, umjetnika, nastavnika i jednog bivšeg košarkaša, navodi Science.

Na prvom mjestu numerisane liste kandidata nalazi se Ilija Srdanović, kardiolog, ali on nije zvanični lider grupe i njegova buduća uloga u politici nije jasna. Iako bi neki od izabranih akademskih radnika mogli postati profesionalni političari, mnogi bi mogli odlučiti da nastave svoje akademske karijere. Srpski parlament dozvoljava poslanicima da obavljaju i druge poslove, pod uslovom da ne postoji sukob interesa.

Mnogi novi poslanici nemaju nikakvog iskustva u politici. Ali njihova izuzetna stručnost trebalo bi da bude korisna u reformisanju Srbije, kaže molekularni biolog Željko Popović sa Univerziteta u Novom Sadu (UNS).

Šta naučnici očekuju od nove vlasti u Srbiji?

Naučnici se nadaju da će reforme obuhvatiti i akademsku zajednicu.

"Vučićeva vlada optuživana je da je vršila pritisak na univerzitete i akademske radnike da se povinuju njenoj politici, kao i da je postavljala političke saveznike u upravljačka tijela univerziteta. Neki akademski radnici koji su smatrani nelojalnim ostali su bez posla", navodi Science.

„Univerzitet mora biti slobodan da razmišlja, sprovodi istraživanja i iznosi kritike, bez straha od političkih posledica“, kaže Marija Lesjak, hemičarka sa Univerziteta u Novom Sadu, koja je upravo izabrana u parlament.

Jedan od izvora političkog pritiska bio je centralizovani sistem finansijskog upravljanja, koji sve transakcije usmjerava preko državnog trezora.

“To značajno ograničava mogućnost fakulteta da upravljaju sopstvenim sredstvima i planiraju sopstveni razvoj“, kaže Lesjak.

Istraživači takođe žele da finansiranje nauke bude više zasnovano na zaslugama. Pod Vučićem su „sredstva često raspoređivana na osnovu političkih ili ličnih veza, umesto na osnovu zasluga, što je ozbiljno narušavalo kvalitet naučnog rada“, kaže Miodrag Krmar, fizičar sa Univerziteta u Novom Sadu koji je bio kandidat Studentske liste.

Studentska lista obećava da će riješiti ove probleme. Njen program uključuje predvidljivije finansiranje, nezavisan Fond za nauku, okončanje političkog miješanja u ocjenjivanje zahtjeva za finansiranje istraživanja i podršku istraživačima koji rade u inostranstvu, a žele da se vrate u Srbiju.

Sada pokret treba da izabere premijera. Biće održani i predsjednički izbori, vjerovatno do kraja godine. Vučić, koji je obavio dva predsjednička mandata i ne može ponovo da se kandiduje, podnio je ostavku u septembru, nadajući se da će pobijediti na parlamentarnim izborima i umjesto toga postati premijer, navodi Science.

Popović upozorava da transformacija istraživačkog sektora u Srbiji „neće biti tako lak i brz proces“. Ali studenti su dali inspirativan primjer, kaže on, pokazujući akademskim radnicima i ostatku društva da su promjene moguće čak i kada se čini da je nacionalni populista učvrstio svoju vlast.

On se, takođe, nada da je podrška akademskih radnika dvogodišnjoj pobuni promijenila način na koji javnost gleda na naučnike. Univerzitetski profesori, koji su ponekad doživljavani kao elitisti ili teret za društvo, izašli su na ulice zajedno sa studentima, često stojeći kao fizička barijera između njih i policije, kaže Popović i dodaje:

„Pokazali smo da smo dio ovog društva, svim srcem i dušom, i da smo spremni da učinimo sve kako bismo odbranili naše zajedničke vrednosti i našu slobodu.“