Istovremeno, Ministarstvo finansija SAD istu etiketu je stavilo i egipatskom i jordanskom ogranku zbog pružanja materijalne podrške Hamasu. Status Muslimanskog bratstva u svijetu dodatno ističe ozbiljnost ovih mjera. U više bliskoistočnih država, poput Egipta, Saudijske Arabije, UAE, Bahreina i više zemalja Centralne Azije – Bratstvo je zvanično proglašeno terorističkom organizacijom.

U Evropi, najdalje je otišla Austrija, koja je zabranila njegovo organizovano djelovanje i simbole. Aktivnosti struktura povezanih sa Bratstvom pod pojačanim su nadzorom i u Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj i drugim evropskim zemljama. Ono, nažalost, postoji i u BiH.

ODSKOČNA DASKA

Ekspert za bezbjednost Dževad Galijašević izrazio je nadu da će vlasti u Vašingtonu staviti pod lupu i ogranak Muslimanskog bratstva u BiH, koji se nalazi pod zaštitom Katara, Saudijske Arabije i Turske. Kako je istakao, nada se da Vašington neće stati na ovome te da će analizirati kako su pripadnici ovog Bratstva iz BiH napali Ameriku 11. septembra.

- Neka ispitaju i kako je državljanin BiH Halid Šeik Muhamed organizovao taj napad. Sve to nije bezazlena stvar. Nisu Muslimanska braća u BiH samo zbog Srba i Hrvata. Podsjetio bih i da je ovo Bratstvo imalo svoj podmladak koji se zvao Aktivna islamska omladina, koju su SAD zabranile odmah nakon 11. septembra. Zbog toga je i Aliji Izetbegoviću zabranjena kandidatura. Natjerali su ga da napusti politiku. Tajnu službu AID tada su rasformirali, te je tom prilikom oduzeto preko 1.600 državljanstava koja su podijeljena pripadnicima ovog Bratstva. Vjerujem da oni znaju šta se danas dešava i u BiH, te da će povući određene poteze. Ima dovoljno signala i saznanja da se u njihovom fokusu nađe i BiH kao globalna prijetnja, da se Sarajevo podvrgne toj kritičkoj analizi i da se zabrani rad Muslimanskog bratstva bez obzira na podršku koju dobijaju iz Dohe, Istanbula ili Londona - poručio je Galijašević.

NIŠTA NIJE OD JUČE

Na sve ovo upozorava i direktor Centra za društveno-politička istraživanja Dušan Pavlović. Prema njegovim riječima, riječ je o, kako kaže, dobro organizovanoj i umreženoj strukturi koja više ne djeluje kroz ratne formacije, već kroz političke stranke, vjerske institucije, nevladin sektor i akademsku zajednicu.

– To što oni djeluju kroz legitimne institucije, ne znači da je njihovo djelovanje bezazleno, naprotiv, ovakva institucionalizacija omogućava im dugoročan uticaj na zakonodavstvo, kulturne tokove i obrazovanje. Krajnji cilj je stvaranje okruženja u kome se politički islam smatra prihvatljivim modelom za upravljanje državom – kaže Pavlović.

Objašnjava i da ova mreža nije nešto što se pojavilo preko noći, već se razvijala decenijama, često ispod radara javnosti. Ističe da brojni bezbjednosni izvještaji ukazuju na postojanje mreže povezane sa srodnim organizacijama u Zapadnoj Evropi, ali i sa centrima u Turskoj i Kataru.

Istorijat Muslimanskog bratstva u BiH inače seže do sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je nastala organizacija "Mladi muslimani", predvođena Alijom Izetbegovićem, autorom "Islamske deklaracije". Taj dokument promovisao je politički islam, koncept islamske vlade i uvođenje šerijatskog prava kao osnovnog pravnog okvira. Posebno je značajan dio u kojem Izetbegović navodi: "Moramo dakle biti prvo propovjednici, a zatim vojnici. Naše oružje su lični primjer, knjiga, riječ. Kada se sila pridružuje ovome? Izbor ovog trenutka uvijek je opipljiv i zavisi od niza faktora. Međutim, postoji opšte pravilo: islamski pokret treba i može početi da preuzima vlast čim je moralno i brojčano dovoljno jak da može ne samo da sruši postojeću neislamsku vladu, već i da izgradi novu islamsku".

ALIJIN TESTAMENT

Ovaj citat, prema riječima Pavlovića, precizno opisuje ideološki i strategijski pristup koji je tokom decenija integrisan u političke aktivnosti bošnjačkih elita. Navodi i da njihov dosadašnji kontinuitet otkriva tri ključna rizika. Prvi je rast institucionalizovanog ideološkog uticaja, jer kadrovi povezani sa strukturama Bratstva postepeno ulaze u obrazovne, kulturne i vjerske pozicije moći. Drugi je transnacionalna povezanost, budući da saradnja sa mrežama u Turskoj, Kataru i Evropi obezbjeđuje finansijski i organizacioni kontinuitet. Treći je bezbjednosni rizik, koji proizilazi iz preživjelih ratnih mreža i ideološke infrastrukture koje su u prošlosti dokazale sposobnost regrutacije u međunarodne sukobe, poput onog u Siriji.

Iako se njihovo prisustvo u BiH godinama pokušavalo predstaviti kao ideološki benigno ili isključivo vjersko, Pavlović ističe da je dosadašnja praksa pokazala suprotno, te da ovo bratstvo nije nimalo bezopasno. Da je ono više nego aktivno i uticajno u FBiH govori i to da je prilikom svoje posjete Sarajevu predsjednik Turske i lider Stranke pravde i razvoja Redžep Tajip Erdogan koristio da istakne pozdrav Muslimanskog bratstva, pokazujući šakom sa palcem sastavljenim sa dlanom, što je simbol ove organizacije. To se može vidjeti na brojnim fotografijama sa Bakirom Izetbegovićem, koji je u nekoliko navrata održao sastanke sa predstavnicima Muslimanskog bratstva u Sarajevu, pri tome i sam pokazujući "četiri prsta".

Te veze nije krila ni Bisera Turković. Ona se čak jednom prilikom u Dohi sastala sa Jusufom el Kardavijem, jednim od ideologa Muslimanskog bratstva. Karadavi je svojevremeno bio čak na crvenoj potjernici Egipta, a u potragu za njim uključile su se Saudijska Arabija, UAE i Bahrein.

VOJNO ORGANIZOVANjE

Pored svega ovoga, pojedinci stručnjaci upozoravaju da je u dijelovima FBiH pod dominacijom bošnjačkih političkih struktura razvijena široka i dobro organizovana mreža neformalnih organizacija koje djeluju po uzoru na ratne formacije "Patriotska liga" i "Zelene beretke". Riječ je, kako kažu, o sistemu povezanih grupa, klubova i agencija koje baštine upravo ideologiju Muslimanskog bratstva i vehabijskog pokreta, uz prećutnu ili otvorenu podršku dijela SDA i Islamske zajednice.

Ove strukture formalno su registrovane kao airsoft klubovi, borilačka udruženja, lovačka društva ili agencije za obezbjeđenje, ali u praksi služe kao paravojni centri za moralno-vjersku indoktrinaciju i poluvojnu obuku. Navodno ih, prema obavještajnim podacima u koje je "Glas Srpske" imao uvida, ali i o čemu je već pisao, ima oko 40.

Nedavni airsoft događaj u Bugojnu, obilježen ratnom ikonografijom, samo je jedan u nizu slučajeva koji ukazuju na jačanje radikalnih mreža u FBiH. Ova pojava prepoznata je i u nedavnom izvještaju Evropske komisije o nasilnom ekstremizmu i sportu na zapadnom Balkanu, u kojem se posebno upozorava na zloupotrebu borilačkih sportova i airsoft klubova od strane islamskih ekstremista.

Veliki dio ovih grupa direktno je povezan sa ratnim komandantima i strukturama bliskim SDA. Jasna je podjela - jedan dio klubova ideološki je vezan za Muslimansko bratstvo, dok drugi njeguju ideje vehabijskog pokreta i sljedbenike Nusreta Imamovića. Zajednička karakteristika svih ovih mreža jeste promocija koncepta "muslimanske BiH", uz snažno političko i vjersko usmjeravanje članstva.

Posebno se ističe grupa "Askeri" iz Sarajeva – udruženje pod direktnom kontrolom Nasera Orića, koje često organizuje paramilitarne skupove za djecu i omladinu. Oni su navodno predmet interesovanja više inostranih obavještajnih službi, uključujući i one u sastavu EUFOR-a.

KO IH ŠTITI

Ono što je posebno interesantno, ali i zabrinjavajuće, jeste da "Askeri" i njima bliske grupe uživaju neformalnu zaštitu ministra policije FBiH Rame Isaka, ali i drugih zvaničnih institucija pod kontrolom bošnjačkih političkih elita.

Stručnjak za bezbjednost Dragomir Keserović ističe da se u BiH decenijama ignoriše postojanje paradžemata, radikalnih organizacija i neformalnih vojnih struktura. Prema njegovim riječima, ideologija Muslimanskog bratstva i vehabizma nikada nije napustila bošnjačke političke elite, koje otvoreno zagovaraju unitarnu državu i spremnost da se za nju ponovo bore. Keserović posebno upozorava da se ovim idejama sistematski indoktriniraju mladi, dok su stariji mentori, što predstavlja ozbiljan problem koji se ne smije ignorisati.

Da postoji ta opasnost može se vidjeti i iz prošlogodišnjeg izvještaja Evropola, koji je uspio da otkrije više od 2.000 portala sa džihadističkom i krajnje ekstremističkom propagandom, usmjerenih na vrbovanje maloljetnika u pojedinim evropskim zemljama, među kojima je i BiH.

Motivi Turske

Muslimansko bratstvo nastalo je 1928. godine u Egiptu kao odgovor na kolonijalnu dominaciju i socijalne krize u muslimanskom svijetu. Međutim, tokom 70-ih i 80-ih godina, dijelovi Bratstva radikalizovali su se. Određeni ogranci počeli su koristiti militantne metode, uključujući terorističke akcije, kako bi ostvarili svoje političke ciljeve. Ono ima i dugu istoriju u Turskoj, a njegova djelovanja su posebno vidljiva kroz Stranku pravde i razvoja (AKP), koju predvodi Redžep Tajip Erdogan. Prema mišljenju pojedinih analitičara, ova podrška Bratstvu omogućava Erdoganu da opravda konsolidaciju vlasti kroz islamski diskurs i da zadrži podršku konzervativnog biračkog tijela, ali je ono i instrument strategije širenja turskog uticaja na Bliskom istoku i Balkanu, u želji da napravi neko novo Osmansko carstvo.