Ovo je prvi do sada objavljeni dokument u kojem se na najvišem nivou govori o mogućnosti bombardovanja Srbije. 

U ranijim dokumentima, koje smo objavili iz dijela CIA arhive 2014. godine, general Kolin Pavel jeste spominjao kao opciju bombardovanje Srbije, ali je bilo jasno da je to postojalo samo kao ideja još iz vremena administracije Džordža Buša Starijeg, za koju nismo pronašli nijedan dokaz da je ozbiljno razmatrana. 

Međutim, u novoobjavljenom dokumentu od 24. marta 1993. Glavnog komiteta predsjednika Bila Klintona, najvišeg tijela u Bijeloj kući, naslovljenog na državnog sekretara Vorena Kristofera, sekretara za odbranu Lesa Aspina, direktora CIA, načelnika Glavnog štaba Vojske SAD, Medlin Olbrajt, ambasadora u UN-u i drugih najviših zvaničnika Klintonove administracije, razmotrena je opcija napada na Srbiju u kontekstu implementacije mirovnog plana u BiH. 

"Komitet će o ovoj temi ponovo raspravljati i razmotriti treba li sprovesti akcije kažnjavanja prema metama u Srbiji ili sprovesti taktičke akcije, poput sprečavanja bosanskih Srba da granatiraju Sarajevo", navedeno je. 

U do sada pregledanim novoobjavljenim dokumentima, uspjeli smo pronaći još samo jednu referencu Komiteta koja se odnosi na temu bombardovanja Srbije, i to u dokumentu od 17. maja. Ovaj put, međutim, ne u kontekstu mirovnog plana za BiH, već u kontekstu Kosova i Makedonije. Ponovo je pomenut misteriozni "Božićni demarš" iz 1992. predsjednika Džordža Buša Starijeg u vezi s Kosovom, koji je pominjan i u dokumentima deklasifikovanim 2014, ali ni u jednom još nismo uspjeli pronaći šta konkretno taj demarš sadrži, osim što nagovještava prijetnju upotrebe vojne sile protiv Srbije. 

"Komitet će preporučiti predsjedniku (Klintonu) da bi upozorenje Miloševiću u vezi s Kosovom iz demarša na Božić 1992. godine trebalo javno proširiti na vojne akcije SAD protiv Srbije u slučaju srbijanske agresije prema Makedoniji. Načelnik glavnog štaba će Komitetu preporučiti set mjera koje bi pružile podršku tom upozorenju", navedeno je. 

Ovdje bi bilo dobro pomenuti analizu CIA iz januara 1993. koju smo djelimično objavili 2014, a koja može baciti dodatno svjetlo. U njoj se ističe da bi Milošević mogao prekinuti podršku Srbima u BiH pod prijetnjom vojne sile. Mnogo zanimljivija, pak, je sljedeća rečenica u analizi: 

"Ni Srbi ni Albanci nisu spremni za veći sukob na Kosovu. Međutim, prisustvo ultranacionalista i sve veće miješanje međunarodne zajednice koje ohrabruje Albance vjerovatno će jednog dana dovesti do sukoba", istaknuto je čime CIA, praktično, priznaje da postoji međunarodni uticaj na Albance. Iako nema eksplicitnih dokaza, gotovo je sigurno da je plan za nezavisnost Kosova postojao mnogo prije akcije NATO-a iz 1999. godine i plana za kosovsku nezavisnost. 

U pomenutoj analizi CIA deklasifikovanoj 2014. nalazi se još jedna zanimljiva rečenica koju vrijedi citirati u cijelosti: 

"Naša analiza pokazuje da je politički balans u Beogradu prešao u ruke snaga koje bi Albance, koji čine 90 odsto populacije, prebacile u područja koja su Srbima manje zanimljiva, a koja bi onda bila administrativno odvojena od područja koja bi bila rezervisana za Srbe", piše CIA. I još, na drugom mjestu, dodaje: 

"Iako podjela Kosova ostaje kao mogućnost, ona nije izvjesna sve dok ne dođe do sukoba i dok objema stranama takav ishod ne bude u interesu". Dodaju da bi radikalizacija prilika na Kosovu "išla na ruku ultranacionalista poput Vojislava Šešelja".