Još od 1961. godine, kada je sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin postao prvi čovjek koji je otišao u svemir, Rusija se ponosi statusom vodeće sile u svemirskim istraživanjima. Međutim, posljednjih decenija zaostala je za Sjedinjenim Američkim Državama, a sve više i za Kinom.

Ruske ambicije doživjele su težak udarac u augustu 2023. godine, kada se njihova bespilotna misija Luna-25 srušila na površinu Mjeseca tokom pokušaja slijetanja, dok je Elon Musk revolucionirao lansiranje svemirskih letjelica - područje u kojem je Rusija nekada bila vodeća.

Ruska državna svemirska korporacija Roskosmos saopštila je u izjavi da planira izgradnju lunarne elektrane do 2036. godine te da je u tu svrhu potpisala ugovor s aeronautičkom kompanijom Udruženje Lavočkin.

Roskosmos je naveo da je svrha elektrane napajanje ruskog lunarnog programa, uključujući rovere, opservatorijum i infrastrukturu zajedničke Rusko-kineske međunarodne lunarne istraživačke stanice.

"Ovaj projekat je važan korak ka stvaranju trajno funkcionalne naučne lunarne stanice i prelasku sa jednokratnih misija na dugoročni program istraživanja Mjeseca", saopštio je Roskosmos.

Roskosmos nije izričito naveo da će elektrana biti nuklearna, ali je rekao da među učesnicima projekta učestvuju ruska državna nuklearna korporacija Rosatom i Kurčatovljev institut, vodeća ruska institucija za nuklearna istraživanja.

Šef Roskosmosa Dmitrij Bakanov izjavio je u junu da je jedan od ciljeva korporacije postavljanje nuklearne elektrane na Mjesecu, kao i istraživanje Venere, poznate kao "sestrinska" planeta Zemlje.

Mjesec, koji je udaljen 384.400 kilometara od naše planete, ublažava kolebanje Zemlje oko njene ose, čime se osigurava stabilnija klima. Takođe uzrokuje plimu i osjeku u svjetskim okeanima.