FOTO: InfoBijeljina

Prvi obrazovani ljekar u Bijeljini, za koga se do danas zna, koji je ovdje radio u zdravstvu i liječio stanovnike grada i sela, bio je vojni ljekar Luiđi Reba (Luigi Rebba), po nacionalnosti Italijan. Luiđi Reba, ljekar sa završenim medicinskim obrazovanj

Ljekar Luiđi je bio porijeklom iz Italije, iz grada Bergama, a medicinski fakultet je završio na Univerzitetu u Padovi, gdje su se, inače, obrazovali brojni ljekari sa ovih balkanskih prostora, a naročito iz Dalmacije. Doktor Luiđi Reba bio je vojni ljekar u turskim jedinicama stacioniranim u Bijeljini i okolini, ali je pružao istovremeno medicinske usluge i stanovništvu Bijeljine, semberskih sela, pa i Brčkog. 

Odlazeći u Brčko i pružajući ljekarske usluge Brčacima, upoznao je i svoju buduću "izbranicu srca" u poznatoj porodici Cvijetić. Ubrzo se njom oženio i preselio iz Bijeljine u Brčko i tamo ostao do kraja života radeći kao ljekar. Umro je u Brčkom gdje je i sahranjen, a iza sebe je ostavio brojne potomke koji su za vrijeme Austro-ugarske monarhije bili u Brčkom poznati veletrgovci i bogataši. Danas, nažalost, od Reba nema u Brčkom živih potomaka.

Jakob Kohut

Drugi ljekar u Bijeljini, koji se može smatrati osnivačem moderne medicinske zaštite stanovništva u ovom gradu, zvao se Jakob Kohut, ličnost kojoj bi grad trebalo da se oduži, jer je to zaslužio svojim djelom, te da se tako to ime sačuva od zaborava. 

Doktor Jakob Kohut je bio i prvi ljekar Bijeljinske bolnice, koja je otvorena njegovom zaslugom i zalaganjem 1880. godine. I on je, kao i doktor Luiđi Reba, bio turski vojni ljekar. U Bijeljinu je došao 1865. godine poslije odlaska dr Rebe u Brčko. Bijeljina je tada bila tipična zaostala bosanska kasaba sa svim odlikama učmale provincije iako je bila središte veoma bogate i žitorodne Semberije i imala dobre uslove za ekonomski procvat. Trgovina preko Bosanske Rače sa Evropom i trgovački putevi kroz Bijeljinu nisu mnogo uticali na njen ekonomski procvat i prosperitet. I tako je, zaslugom Jakoba Kohuta, inače austrijskog državljanina, sa završenim medicinskim fakultetom u Beču, otvorena Bolnica u zgradi bijeljinskog trgovca Ahmeda Krpića, koja se nalazila na zemljištu koje i sada pripada bolničkom kompleksu. 

Zgrada je bila na sprat, primitivna i neugledna, sa više odjeljenja i u njoj je bila Bolnica sve do 1931. godine kada je, konačno, izgrađen novi objekat (danas stara zgrada bolnice gdje je bilo Ginekološko odjeljenje). To novo zdanje Bijeljinske bolnice, na sprat i sa više odjeljenja, zadovoljavalo je potrebe sredine, više decenija i u svome vremenu bilo je, za naše shvatanje, dosta dobro i funkcionalno. Stari objekat bolnice, iz Kohutovog vremena, porušen je 1954. godine zbog dotrajalosti, a na tim prostorima izgrađeni su novi bolnički kompleksi (poliklinika, apoteke, dispanzeri, stomatološka klinika, hitna pomoć itd).

Doktor Jakob Kohut je bio bečki Jevrejin, koji je poslije završenih medicinskih studija radio kao vojni ljekar u turskoj vojsci, pa je tako dospio sa turskom vojskom u Bijeljinu. Tu je dugo radio, a onda je, poslije propasti Otomanskog carstva, tj. poslije dolaska austrijskih vlasti u ove krajeve 1878. godine, ostao u Bijeljini do kraja života. 

On je rođen u Beču 1836. godine u trgovačkoj porodici, a medicinu je završio 1862. godine. Nakon dolaska u Bijeljinu, prvo je radio kao vojni ljekar sa turskim askerima, istovremeno pružajući pomoć i civilnom stanovništvu, a onda se definitivno opredijelio da živi u Bijeljini i da obavlja ljekarski poziv. U našem gradu je radio preko četrdeset godina, sve do smrti 21. februara 1905. godine. Sahranjen je na Rimokatoličkom groblju i ožaljen od brojnih poštovalaca. Bio je vrlo human i savjestan, neobično sposoban i uman, popularan kod naroda u cijeloj Semberiji. Dugo vremena je bio jedini ljekar u ovom dijelu bivše Bosne i Hercegovine. Njegov nadgrobni spomenik čuva se u dvorištu Muzeja Semberije. U Bijeljini i on, kao ni Reba u Brčkom, nema živih potomaka.

 

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )