Prema statistici skromnije su sijane brojne kulture, uključujući i žitarice, povrće, jagodičasto voće, duvan...

"U sektoru porodičnih poljoprivrednih gazdinstava zasijano je 302.511 ha, ili 1,3 odsto manje, a u sektoru poslovnih subjekata 14.404 ha, odnosno 0,4 odsto manje u odnosu na 2018. godinu", saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

Indeks, kada je riječ o žitaricama, u odnosu na 2018. godinu otanjio je za gotovo dva procenta, i iznosio je 98,1 odsto.

Proteklog proljeća zabilježeno je manje zasijanih površina pod pšenicom, raži, ječmom i zobi. Nešto više zasijano je kukuruza, dok je ekspanzija zabilježena kada je riječ o suncokretu (indeks iznosi čak 233,7 odsto), s tim što je povećana i sjetva soje.

Zasađeno je, međutim, manje krompira, mrkve, crnog i bijelog luka, pasulja, kupusa, paradajza, paprike i krastavca, ali je na njivama nešto više graška nego godinu ranije.

Ostoja Nikolić, poljoprivrednik iz mjesta Batković, kod Bijeljine, jedan je od onih koji ne razmišljaju o smanjenju površina pod usjevima, već ih, tvrdi, misli i povećavati.

"Površine na području Semberije su uglavnom zasijane i mislim da ima dosta ljudi koji svoje gazdinstvo nisu registrovali, tako da ne ulaze u statistiku. Ja najviše sijem kukuruz, travne smješe i slično. Mislim da ću u narednom periodu morati tražiti još zemljišta za sjetvu", navodi Nikolić, koji je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja proizvođača mlijeka i uzgajivača goveda RS.