I dok se zemlje pripremaju za suočavanje s novom zabrinjavajućom varijantom virusa, a Evropa se bori sa zimskim talasom pandemije, zdravstveni stručnjaci smatraju da je iduće godine moguće ukrotiti.

 

Svo znanje i alati koji su potrebni da bi se virus stavio pod kontrolu postoje. Dostupne su velike zalihe sigurnih i učinkovitih vakcina i nove metode liječenja.

 

No ne zna se hoćemo li donijeti potrebne teške odluke ili dopustiti pandemiji da nastavi harati i time možda utrti put daleko goroj situaciji. „Putanja ove pandemije u našim je rukama”, rekla je nedavno novinarima Maria Van Kerkhove, glavna stručnjakinja WHO-a za ovu krizu. “Možemo li doći do faze da 2022. širenje bolesti stavimo pod kontrolu? Apsolutno”, rekla je. „To smo već mogli učiniti, ali nismo”.

 

Godinu dana nakon što su se na tržištu pojavile prve vakcine, u svijetu je primijenjeno više od 7,5 milijardi doza. A do juna biće proizvedeno gotovo 24 milijardi doza, više nego dovoljno za sve ljude na planetu.

 

No, velik manjak vakcina u siromašnim zemljama i otpor nekih da se vakcinišu nacije čine ranjivima dok nove, zaraznije varijante virusa poput delte izazivaju talas za talasom zaraze. Tako i dalje imamo prizore intubiranih pacijenata u pretrpanim bolnicama i duge redove ljudi koji traže kiseonik za svoje najdraže.

 

Prizori improvizovanih lomača u Indiji kojom hara delta varijanta virusa najbolje ilustruju ljudsku cijenu pandemije. Službeno, u svijetu je umrlo više od 5,1 miliona ljudi, premda WHO smatra da je stvarna brojka vjerojatno dva do tri puta veća.

 

U SAD-u, koji je najteže pogođen u svijetu s gotovo 800.000 umrlih, kontinuirana objava kratkih osmrtnica na Twitter profilu FacesOfCovid uključuje mnoge koji se nisu vakcinisali. „Amanda, 36-godišnja učiteljica matematike iz Kentuckyja. Chris, 34-godišnji srednjoškolski fudbalski trener iz Kanzasa. Cherie, 40-godišnja učiteljica engleskog u osnovnoj školi iz Illinoisa. Svi su bili važni u svojim zajednicama. Svi su bili jako voljeni i nisu bili vakcinisani”, navodi se u nedavnoj objavi.

 

Dvije godine pošto se virus prvi put pojavio u Kini, zemlje još balansiraju između otvaranja i ponovnog uvođenja restrikcija. Antivakserski protesti potresaju niz zemalja u Evropi, ponovno epicentru pandemije, usred novih zaključavanja i najava obaveznog vakcinisanja.

 

Uprkos takvim scenama, mnogi stručnjaci sugerišu da će faza pandemije uskoro završiti. Smatraju da covid neće u potpunosti nestati, nego će postati većinom kontrolisana endemska bolest s kojom ćemo naučiti živjeti, poput gripe. Postaće u biti „dio inventara”, rekao je Andrew Noymer, epidemiolog na Kalifornijskom univerzitetu u Irvineu.

 

Glavni američki stručnjak za zarazne bolesti Anthony Fauci rekao je takođe da bi nas vakcinisanje širih razmjera uskoro trebalo dovesti do tačke u kojoj bi se covid „mogao povremeno pojavljivati u pozadini, ali neće dominirati kao sada”.

 

Međutim, velik problem je golema nejednakost u dostupnosti vakcina. Gotovo 65 posto ljudi u zemljama s visokim prihodima primilo je barem jednu dozu vakcine, ali samo nešto više od sedam posto u zemljama s niskim prihodima, pokazuju UN-ovi podaci. Smatrajući da je to moralno nedopustivo, WHO poziva bogate zemlje da ne daju booster doze u potpunosti vakcinisanim dok najranjiviji drugdje ne dobiju prvu dozu, ali uzalud.

 

Zdravstveni stručnjaci naglašavaju da dopuštanje bolesti da se neobuzdano širi u nekim područjima dramatično povećava izglede za pojavu novih, opasnijih varijanti virusa koje će ugroziti cijeli svijet. Te bojazni došle su još više u fokus zbog prošlosedmične pojave omikrona, nove zabrinjavajuće varijante koronavirusa prvi put identifikovane na jugu Afrike.

 

WHO upozorava da ona predstavlja „visoki rizik” na globalnom nivou, premda se još ne zna je li zaraznija, opasnija ili izbjegava li bolje zaštitu od vakcina od prethodnih varijanti. „Niko nije siguran dok svi ne budu sigurni”, ponavlja direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus od početka pandemije.

 

Gautam Menon, profesor fizike i biologije na Univerzitetu Ashoka u Indiji, slaže se da je interesu bogatih zemalja da i siromašnije zemlje dobiju vakcine. „Bilo bi kratkovidno pretpostavljati da će riješiti problem ako vakcinišu samo sebe”, rekao je.

 

Ako svijet ne riješi tu nejednakost, stručnjaci upozoravaju da bi najgore moglo tek doći. Jedan scenario iz noćne more po WHO-u predviđa da se pandemiji covida dopusti da nekontrolisano bjesni novim i sve opasnijim varijantama, a drugi virus koji prenose komarci poput zike izazove paralelnu pandemiju.

 

Pomutnja, dezinformacije i migracijske krize izazvane bijegom iz područja s puno komaraca smanjili bi povjerenje u vlasti i nauci, zdravstveni sistemi bi se urušili i nastupio bi politički haos.

 

To je jedan od nekoliko „mogućih” scenarija, rekao je direktor WHO-a za krize Michael Ryan. „Scenario dvostruke pandemije posebno zabrinjava jer sada imamo jedan virus koji je izazvao pandemiju i mnoge druge koji čekaju u redu”.

 

WHO poziva zemlje da potpišu međunarodni ugovor o borbi protiv pandemija kako bi se pripremile i spriječile buduće krize. Nezavisno od toga kako se bude razvijala situacija s covidom, ovo sigurno nije poslednji opasni patogeni virus s kojim će se svijet susresti, zaključuju stručnjaci.