Produženi boravak, koji se naplaćuje od 20 do 200 maraka, je usluga koja je od velikog značaja za roditelje koji nemaju kome da ostave djecu poslije završetka nastave dok su na poslu, a najviše problema, prema riječima direktora, imaju škole sa velikim brojem učenika.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Bijeljina Predrag Račanović kaže da određeni broj obrazovnih ustanova u ovom dijelu Srpske ima organizovan produženi boravak, za koji, inače, vlada veliko interesovanje.

- Iako postoji interesovanje, škola "Vuk Karadžić", na čijem sam čelu, ovaj vid nastave još nema organizovan, jer nemamo prostora za to. Još prije godinu dana smo poslali dopis Gradskoj upravi Bijeljina u kojem smo naveli problem sa nedostatkom školskog prostora, zbog čega smo primorani da organizujemo i četiri smjene - kazao je Račanović dodajući da, u odnosu na prije četiri godine, ova škola ima 176 đaka više.

Menadžment ove škole još čeka na odgovor Gradske uprave Bijeljina jer je, kaže, neophodno da se što prije uradi projekat za rekonstrukciju objekta i dogradnju.

Veliko interesovanje za produženi boravak postoji i na području Aktiva direktora osnovnih škola iz Laktaša, Gradiške, Srpca i Prnjavora. Prema riječima predsjednika tamošnjeg Aktiva Radoslava Savanovića, manjak prostora i na području ove regije u najvećoj mjeri remeti organizaciju produženog boravka.

- Zahvaljujući gradu Laktaši naša škola "Desanka Maksimović" prošle godine je dobila dvije učionice, gdje sada boravi do 150 đaka koji pohađaju produženi boravak u dvije smjene. U Trnu je godinama vladalo veliko interesovanje za ovaj vid nastave, međutim, uslove za organizaciju nismo imali sve do ove godine  - kazao je Savanović.

Dodao je da produženi boravak roditelji na godišnjem nivou plaćaju simboličnih 50 maraka, a brigu o djeci nakon i prije nastave vode četiri učiteljice.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS ističu da ovaj vid nastave u Srpskoj trenutno pohađa 13.274 učenika, od kojih je 11.272 u produženom boravku koji podrazumijeva podršku učenicima u učenju, slobodne aktivnosti, te aktivan i pasivan odmor, a realizuje se na osnovu programa produženog boravka koji donosi škola.

S druge strane, samo usluge boravka, koji predstavlja oblik rada sa učenicima poslije nastave do dolaska roditelja, koriste 2.002 učenika.

- Više od 80 odsto osnovnih škola u Srpskoj ima potrebu, ali i ispunjava uslove za organizovanje ovog vida vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima. Sve škole koje su uputile zahtjev za organizovanje produženog boravka/boravka u tekućoj školskoj godini, dobile su saglasnost ministarstva za njegovo organizovanje - kazali su u ministarstvu.

Propisi

U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske ističu da su uslovi za organizovanje produženog boravka propisani Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, odnosno novim Pravilnikom o uslovima i načinu organizovanja produženog boravka koji je prije nekoliko dana stupio na snagu. Kada je riječ o finansiranju produženog boravka, roditelji snose troškove na osnovu obaveza definisanih ugovorom između njih i škole.