Prištinske vlasti su početkom novembra prošle godine povećale porez za deset odsto na svu robu koja dolazi iz BiH i Srbije, a s obzirom na to da ta odluka predstavlja grubo kršenje Sporazuma o slobodnoj trgovini zemalja centralne Evrope (CEFTA), njen opoziv zatražio je tada i Brisel.

Priština, međutim, nije povukla tu odluku, već je 21. novembra donijela novu o uvođenju carina od 100 odsto na sve proizvode iz ovih dviju zemalja.

Direktorica sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović istakla je za "Glas Srpske" da je BiH u prosjeku godišnje ostvarivala izvoz na tržište Kosova u vrijednosti od 130 do 150 miliona KM, dok se godišnji uvoz u BiH kretao između 14 i 15 miliona KM.

- Ukupna vrijednost izvoza na Kosovo za 2018. godinu iznosila je 142 miliona KM, a u 2017. godini 163,6  miliona KM, što ukazuje na to da je šteta po izvoz BiH za mjesec i deset dana primjene 100 odsto taksi oko 22  miliona maraka - rekla je Lalovićeva i dodala da je tržište Kosova do sada bilo jedno od rijetkih na kojem je BiH bilježila suficit.

Ona je pojasnila da u skladu sa CEFTA sporazumom, da bi neka potpisnica mogla da uvede zaštitne mjere, treba da bude sprovedeno ekonomsko istraživanje kojim bi bilo dokazano ugrožavanje domaće proizvodnje članice koja uvodi te mjere, što je u ovom i svim prethodnim slučajevima izostalo. Lalovićeva je naglasila da su uvođenjem tih taksi najviše pogođene metalna, drvna i mliječna industrija, zatim izvoznici lijekova, ulja, brašna, sokova i vode.

- Ono što predstavlja najveću opasnost jeste da zadržavanjem ovih taksi domaći privrednici gube tržište te na njihovo mjesto ulaze drugi partneri, a jednom izgubljeno tržište teško je vratiti - rekla je Lalovićeva.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kaže za "Glas Srpske" da je u decembru prošle godine zabilježen pad izvoza robe na Kosovo za oko 90 odsto u odnosu na novembar, kada je Srpska na tamošnje tržište plasirala proizvode vrijedne oko tri miliona maraka.

- Ako poredimo dva posljednja mjeseca prošle s istim periodom 2017. godine, primjetan je pad izvoza za oko 92 odsto, i to je direktna posljedica nekorektnih prištinskih mjera, koje su dovele do toga da sa našeg tržišta izvoz gotovo u potpunosti bude obustavljen - rekao je Blagojević i ponovio da je u ovom slučaju izostala reakcija Brisela koja bi automatski stavila van snage sramnu odluku prištinskih vlasti.

Direktor sarajevske mljekare "Milkos", koja je na Kosovo izvozila mlijeko i mliječne proizvode u vrijednosti oko 150.000 KM, Adin Fakić kaže da probleme koji su ih zadesili uvođenjem taksi od 100 odsto nastoje da prevaziđu osvajanjem drugih tržišta.

- Tu robu koja ne ide više na Kosovo plasiramo u druge zemlje potpisnice CEFTA. I da sutra takse budu ukinute, teško da bismo se vratili na tržište Kosova jer jednom izgubljeno mjesto na polici marketa izgubljeno je zauvijek - rekao je Fakić.

Carinske barijere

Ognjenka Lalović ističe da se kao glavni nedostatak CEFTA 2006 sporazuma navodi veliki broj registrovanih necarinskih barijera.

- Sporazum ne predviđa postojanje nikakvog nadležnog organa koji može da sprovede bilo koji oblik sankcije nad zemljom koja sprovodi barijeru. Svi do sada prijavljeni, a riješeni problemi u trgovini zemalja CEFTA 2006 koji spadaju u oblast necarinskih barijera su okončani u međusobnim bilateralnim pregovorima i sastancima. Za rješenje mnogih barijera je trebalo da prođe mnogo vremena, što je uzrokovalo značajne novčane gubitke zemalja prema kojima je barijera primijenjena - naglasila je ona.