Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, domaći poljoprivrednici su tokom prošle jeseni zasijali oko 69.000 hektara zemljišta ozimim kulturama, a pod pšenicom kao najvažnijom žitaricom je oko 43.600 hektara.

Žetva najranije sorte je u toku, a resorni ministar Boris Pašalić kaže da prvi podaci sa terena pokazuju da će prinosi pšenice biti pristojni.

- Rod pšenice se u prosjeku kreće od 5,5 do sedam tona po hektaru, a ječma, čija je žetva okončana, sedam tona, tako da će ova godina biti pristojna, pa čak i iznadprosječno uspješna kada je u pitanju proizvodnja ozimih kultura - kazao je Pašalić. On je istakao da proizvodnja pšenice u Srpskoj podmiruje oko 45 odsto potreba domaćeg tržišta.

- Ove godine je zasijano mnogo više površina od prosječnih zbog virusa korona, ali, uprkos tome, ne možemo kod svih poljoprivrednih kultura podmiriti potrebe. U te kulture spada pšenica koja je zasijana u oktobru prošle godine, znatno prije same epidemije - rekao je Pašalić.

U najveće žitnice u Srpskoj ubrajaju se Semberija, Posavina i Lijevče polje, a rukovodilac bijeljinske područne jedinice Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Dragan Zarić kaže da se intenzivna žetva pšenice u tom kraju očekuje naredne sedmice.

- Na početku žetve u Semberiji možemo reći da je kvalitet žita iznad standarda, te da se prinos najranijih sorti kreće od 5,5 do 7,5 tona po hektaru. Ima i parcela na kojima prinosi dostižu 8,5 tona - kazao je Zarić.

Dodaje da je hljebnim žitom u Semberiji zasijano 13.700 hektara, te da se sve može požeti za deset do 15 dana, uz povoljne vremenske prilike i mehanizaciju koje ima dovoljno.

- Poljoprivrednicima u periodu žetve ne odgovaraju padavine, pa se nadamo da ih neće biti. Lani je zbog kišnog perioda žetva pšenice u Semberiji trajala duže od mjesec - kazao je Zarić i naglasio da je Vlada RS obezbijedila proizvođačima pšenice podsticaj od 300 KM po hektaru.

Da za sada sve ide naruku ratarima, ističe i predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.

- Ukoliko ne bude kiše, možemo očekivati zavidne prinose i zadovoljavajući kvalitet koji bi pekarima omogućio kvalitetnu sirovinu - navodi Marinković. Dodaje da još nema nagovještaja o visini otkupne cijene.

- Očekujemo da nam otkupljivači plate od 0,32 do 0,35 KM po kilogramu pšenice. Ta cijena je ponuđena u Srbiji, pa se nadamo da će i kod nas, i time bi proizvođači bili zadovoljni - istakao je Marinković i dodao da bi proizvođači, da su uslovi otkupa povoljniji, mogli proizvesti i znatno veće količine hljebnog žita, te zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta sa više od 50 odsto.

Višak

Boris Pašalić kaže da se u Srpskoj mnogih kultura proizvodi više nego što je potrebno domaćem tržištu.

- Na primjer, maline proizvodimo šest puta više nego što nam treba, a možemo i da obezbijedimo dosta kukuruza. Imamo više i mlijeka i pilećeg mesa nego što nam je potrebno - naveo je Pašalić.