Prema zakonu, čiji je zvanični naziv "STOP Soroš", pojedinci ili grupe koji pomažu migrantima koji nemaju pravo na da podnesu zahtjev za azil ili koji pomažu nelegalnim imigrantima da dobiju pravo boravka u Mađarskoj mogu da budu kažnjeni zatvorom. 

Parlament je usvojio i ustavni amandman u kojem se navodi da "strana populacija" ne može da se naseli u Mađarskoj.

I dok Mađarska preduzima konkretne mjere u slučaju rješavanja problema vezanih za migrantsku krizu, vlasti BiH, zbog nepravovremenog reagovanja, se suočavaju sa velikim problemima.

Iako su bh. vlasti do prije nekoliko mjeseci, uprkos podacima koje je ministarstvo bezbjednosti BiH dobijalo na vrijeme, tvrdili da je situacija sa migrantskom krizom pod kontrolom i da ne predstavlja veliki problem, dešavanja na terenu pokazuju drugačije – priliv migranata je sve veći, učestali sukobi među njima unose nemir među lokalno stanovništvo, te dodatno narušavaju bezbjednosno stanje, a otvaraju se i neke nove rute o kojima nadležni (Ministarstvo bezbjednosti BiH) nisu ni razmišljali.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić danas je, obraćajući se parlamentarcima BiH, istakao da prema njegovoj procjeni u BiH trenutno ima blizu 2.500 migranata.

Prema procjenama stručnjaka taj broj je veći i ima tendenciju ozbiljnog rasta.

Mektić je rekao i da će se BiH suočavati s ovim problemom godinama i da je najveći problem u tome što Graničnoj policiji BiH nedostaje 500 policajaca, da treba raditi na jačanju granice, te naveo da novca za policajce, koji su upućeni na granicu kao pomoć Graničnoj policiji BiH – nema.

No, novac je izgleda u ovom slučaju najmanji problem, jer ga ima za enormno visoke plate bosanskohercegovačkih funkcionera, njihova putovanja i skupe automobile, ali i za, uprkos embargu, za zapošljavanje velikog broja ljudi u bh. institucijama.  

S obzirom na oprečne ministrove izjave, nejasno je i da li migranti podnose zahtjeve za azil ili ne. No i to ćemo saznati. Vjerovatno kad bude kasno.

Da situacija nije ni malo naivna, na šta je odavno upozoravala vlast u Republici Srpskoj, govori i odluka opštinskih vlasti u Velikoj Kladuši i Bihaću da odbiju mogućnost da centri za migrante budu u tim gradovima, tako da Mektićeva izjava: „Oni će otići tamo gdje mi to odlučimo, jer mi upravljamo ovim procesom“, pokazuje svu haotičnost i nespremnost za suočavanje sa krupnim problemima.

Podsjetićemo i da je ministar bezbjednosti BiH rekao i da je u prvih pet mjeseci policija odbila 3.300 nezakonitih ulazaka migranata u BiH, te da se struktura migranata koji ulaze u BiH mijenja.

Migranti su, rekao je, ranije dolazili iz ratom zahvaćenih zemalja, a sada su to uglavnom ekonomski migranti.

„Sada nam na prvom mjestu dolaze migranti iz Pakistana, koji su klasični ekonomski migranti, zatim migranti iz Sirije, dok su na trećem mjestu migranti iz Irana“, rekao je Mektić.

Kada je riječ o migrantima iz Irana rekao je da je problem za BiH nastupio kada je Srbija ukinula vize iranskim državljanima koji slobodno dolaze u Srbiju, a odatle nelegalno prelaze bh. granicu.

Ekonomski ili ne, migranti dolaze u sve većem broju. Zemlje Evropske unije mudruju i u rukavicama šalju poruke da ih ne mogu primiti.

Na nedavno održanom sastanku ministara unutrašnjih poslova zemalja Zapadnog Balkana u Briselu u  organizaciji Savjeta Evropske unije, kojem je prisustvovao komesar za migracije i unutrašnje poslove Dimitris Avramopoulos, razgovarano je o izazovima i saradnji zemlja zapadnog Balkana u oblasti migracija, bezbjednosti, kontroli granica i viznoj politici.

Napravljen je pregled migrantske situacije u regionu, akcijama koje države samostalno poduzimaju i međusobnoj saradnji i zaključeno da jačanje efikasnosti kontrole granica, borbe protiv krijumčarenja ljudi i zajedničko suzbijanje ilegalnih migracija ostaje u vrhu proriteta za EU i zemalja Zapadnog Balkana.

Šta znači to „u vrhu prioriteta“, vjerovatno ćemo saznati, kao po običaju, kasno.