FOTO: InfoBijeljina.com

Branjevo, koje se nalazi na pola puta između Bijeljine i Zvornika, najveće je poslijeratno naselje u ovoj regiji. U ovoj zvorničkoj mjesnoj zajednici, od završetka minulog otadžbinskog rata, izgrađeno je 800 kuća u kojima živi skoro 3.000 mještana. 

Skućili su se ovdje Srbi protjerani iz 30 opština sadašnje Federacije BiH. Gradnja naselja počela je prije 20 godina, na livadi, bez struje, vode i ostale infrastrukture. Kako bi pomogla, lokalna zajednica dodijelila je placeve i izgradila infrastrukturu. 

Izbjegli i raseljeni bježali su sa vijekovnih ognjišta tražeći spas. Ni slutili nisu da će život počinjati ispočetka u novim sredinama i od nule. 

Širom Republike Srpske nicala su nova naselja u kojima se prepliću različiti mentaliteti i običaji. Zajedničko im je da vjeruju u opstanak u Republici Srpskoj i bolji život. 

Vjekoslav Hercegovac izbjegao je iz rodne Zenice. Sve što je tamo stekao i imao, ostavio je.

- Bilo je bitno sačuvati živu glavu. A patili smo smo se. Radili na nadnicu u Srbiji i Crnoj Gori. Počneš sa oranice i livade ali, Bogu hvala, na kraju stekneš vlastiti krov nad glavom – kaže domaćin za portal InfoBijeljina. 

Podjelom placeva, lokalna zajednica ohrabrila je mnoge porodice koje su odlučile da ostanu na ovim prostorima. 
Mještani ne kriju da je blizina Srbije glavni razlog zbog kojeg su odlučili da ostanu. Radno sposobni na posao odlaze u Zvornik i Bijeljinu. Ipak, najviše je onih koji žive od rada u Loznici koja je udaljena samo nekoliko kilometara od ovog naselja.

- Kad bi se napravila kakva fabrika u Zvorniku, Karakaju, Bijeljini, bilo bi nam lakše. Redovna, ma koliko skromna primanja, mnogo bi nam značila. A i mladi bi ostajali na ovim prostorima - kaže Mile Stokanović iz Dubnice kod Kalesije koji posljednjih 20 godina živi na Branjevu.

Davor Rikić devet godina radi kao ljekar u ambulanti u Branjevu. Sa 14 godina se doselio u Branjevo i nikada nije imao želju da ga napusti. Početak je, kaže, za njegovu porodicu bio težak. Trebalo je graditi porodični dom i školovati dva đaka.

- Ova ambulanta pokriva veliko područje, četiri mjesne zajednice: Pilica, Lokanj, Šepak i Branjevo i imamo tri tima otprilike po hiljadu i po pacijenata. Ukupno oko 4.500 pacijenata. Mogao sam preći da radim u Zvornik, ali ne želim. Vidim sebe ovdje - kaže doktor za InfoBijeljinu.

Branjevo je jedno od rijetkih naselja u Srpskoj iz kojeg se ne odlazi, već dolazi. Iako su lokalna zajednica i Vlada Srpske uradili elektrifikaciju naselja, izgradili putnu infrastrukturu, kanalizaciju, osnovnu školu, to još nije dovoljno.
Gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović najavljuje značajna ulaganja.

- Imamo odličnu podršku nadležnih republičkih institucija. Predsjednik Milorad Dodik nam je obećao izgradnju dječijeg vrtića. Privodimo kraju neophodnu dokumentaciju, pa ćemo početkom sljedeće godine imati nove kapacitete vrtića u ovoj mjesnoj zajednici. Gradićemo i ulagati u putnu infrastrukturu i elektrifikaciju – kaže Ivanović.

Izgradnjom osnovne škole u Branjevu, vlast je prepoznala potrebu stanovništa da ostane na ovim prostorima. Osnovna škola „Vuk Karadžić“ ima 238 đaka, a zahvaljujući Gradskoj upravi i predškolski program za 27 učenika. 

Branjevo nema prostorije mjesne zajednice, ambulantna kola, nijedan proizvodni pogon, ni sadržaje za mlade. Mještani se nadaju da će im nadležni pomoći kako bi poboljšali uslove života u ovom naselju, koji im je novi zavičaj.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )