Popločavanje staze u centralnom dijelu dio je projekta uređenja najveće zelene površine u Bijeljini, koja je u prethodnom periodu dobila teretanu na otvorenom, inkluzivno igralište za djecu i nekoliko pristupnih rampi.

Biste

Uskoro će biti postavljeni postamenti za biste srpskim velikanima – Nikoli Tesli, Mihajlu Pupinu, Ivi Andriću i Jovanu Dučiću.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić naglasio je da je cilj ove lokalne zajednice da gradski park bude oaza mira i odmora za sve sugrađane, ali i mjesto gdje se sugrađani mogu baviti sportom ili dovesti mališane da se igraju.

– Izdvojili smo za ove namjene oko 70.000 KM iz budžeta. Isto toliko smo planirali za radove na popločavanju staze koja povezuje Ulicu Srpske vojske i Ulicu Kneza Miloša, tako da ćemo urediti kompletan centralni dio parka, zajedno sa poprečnim stazama. Tender je raspisan i vjerujemo da ćemo i ovaj posao uraditi u planiranom roku – istakao je Mićić.

Bijeljinci ponosni

Građani Bijeljine ponosni su na ovaj prostor. Danijel Perić kaže da svoje goste uvijek odvede i pokaže im gradski park.

– Divan prostor i za odmor i za šetnju. Odnedavno ima i česmu s pitkom vodom. Čim vrijeme dozvoli možete vidjeti majke s djecom, tinejdžere, ali i penzionere koji ovdje provode vrijeme. I ova teretana je pun pogodak, jer omogućava mladim ljudima da vježbaju na otvorenom. Park sa divnim drvećem i ostalim rastinjem je simbol našeg grada i treba da ga čuvamo – kategoričan je Perić.
Stanovnici  Bijeljine smatraju i da bi ovaj grad morao da ima više zelenih površina.

– Građevinska ekpanzija uzela je danak. I malobrojne zelene površine pretvorene su u parkinge ili slične betonske površine. Često smo svjedoci vandalskog ponašanja nesavjesnih sugrađana, koji oštećuju drveće ili uništavaju cvjetne aleje. I o tome bi trebalo da nadležni povedu računa i pooštre inspekcijske kontrole i kazne – kaže Mileva Marković.

Osim  roditelja sa djecom, u Gradskom parku sve više je i rekreativaca i sportista, jer je ovo jedini prostor u centru grada gdje mogu da borave u prirodi na otvorenom.

Botanička rijetkost

Park u Bijeljini botanička je rijetkost i jedan od prepoznatljivih simbola ovog grada. Počeo ga je graditi Austrijanac Johan Kajzer 1891. godine na mjestu na kome se nekada nalazila stočna pijaca.

Sadnice platana, do tada nepoznatog u ovim krajevima, ali i kestena, topole, lipe, jablana, jele, tuje, bora i bukve, donosio je Kajzer iz Beča, Pešte i drugih evropskih gradova.