Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Vesna Rudić Grujić, rekla je za Srnu da se ishranom sprečava pretjerano znojenje i omogućava nadoknada svih gubitaka tjelesne tečnosti i elektrolita, uz optimalan energetski unos.

 

"Samim tim obezbijeđeno je pravilno funkcionisanje organizma, uspostavljanje pravilnog metabolizma i umanjeni su štetni stresni uticaji ljetnje visoke temperature", navodi Grujićeva.

 

Ona ističe da ljeti treba težiti lakšim, niskokaloričnim namirnicama, prvenstveno voću i povrću ili miješanim salatama.

 

"S druge strane, riba, bijelo meso, proizvodi od integralnog brašna pšenice, integralna riža i kukuruz puno bolje odgovaraju svakom organizmu", kaže Grujićeva. Osim pravilnog izbora namirnica, Grujićeva ističe da hrana mora biti i zdravstveno bezbjedna kako bi se spriječila pojava bolesti koje se prenose hranom /trovanja hranom/.

 

Visoka temperatura, napomiminje Grujićeva, kod nehigijenske pripreme ili nepravilnog skladištenja hrane ubrzava njeno kvarenje. Ona dodaje da to posebno vrijedi za izletnike u prirodi i organizatore roštilja, kao i za sve ljubitelje kolača.

 

"Svježa jaja su posebno osjetljiva na visoku temperaturu, kao i razne salame, svježi sirevi, paštete, kremovi, majoneza i slično", ističe Grujićeva. Ona kaže da se sprečavanje trovanja hranom postiže higijenskim rukovanjem životnim namirnicama.

 

PRAVILNA ISHRANA LjETI

 

Supspecijalista ishrane u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Ljiljana Stanivuk ističe da je upravo pravilna ishrana jedan od načina kako smanjiti štetne posljedice visokih ljetnih temperatura na naše zdravlje i raspoloženje. Stanivukova za Srnu kaže da problem predstavlja to što većina osoba teško pristaje da mijenja svoje navike ishrane, iako se na taj način može puno postići i pomoći svom tijelu u vrlo stresnim uslovima kao što su visoka temperatura vazduha u ljetnim danima.

 

"Reakcija tijela na povišenu temperaturu je snižavanje tjelesne temperature znojenjem.

 

Kao negativan efekat tog prirodnog tjelesnog odbrambenog mehanizma može se pojaviti dehidracija organizma i druge neželjene nus pojave", kaže ona. Prema njenim riječima, nepravilnom ishranom povećava se znojenje organizma i samim tim povećano gubljenje tjelesne tečnosti, minerala i nekih vitamina.

 

"Probava teške hrane zahtijeva veću aktivnost metabolizma, što indirektno povećava tjelesnu temperaturu", kaže Stanivukova. Ona ističe da ljeti generalno treba manje kalorija, odnosno energije koja se dobija iz hrane, što je dodatni razlog da se ljeti izbjegava masna i teško probavljiva hrana.

 

Ona kao posebno štetne namirnice navodi jako začinjena jela, pečena, pržena i pohovana hrana, masna mesa i mesni proizvodi, pića sa kofeinom, slatkiši, gazirina zaslađena pića, pretjerano rashlađena pića.

 

"Masna i teška hrana otežava cirkulaciju, pa je potrebno kako se temperatura vazduha povećava, smanjivati konzumiranje teško probavljivih jela", navodi Stanivukova i ističe da se ljeti preporučuje povrće sa roštilja - luk, paprika, tikvice, mrkva, patlidžan, šparoge.

 

Prema njenim riječima, potreba za slatkim može se zadovoljiti kvalitetnijim ugljenim hidratima i to iz žitarica i voća, posebno suvog voća. Najveće količine dodatog šećera u ljetnom periodu, kako kaže Stanivukova, unose se u osvježavajućim bezalkoholnim napicima - sokovima, pa ih zbog toga treba izbjegavati.

 

Ona ističe da je u ljetnom periodu preporučena manje začinjena hrana, više sirovog povrća, prednost dati salatama, češće male količine svježeg voća, te kukuruz.

 

Preporuka je i više koristiti zeleno lisnato povrće velikih listova, hladne i osvježavajuće krem supe, više tečnosti, jednostavno pripremljena jela.

 

Prema njenim riječima, obroci se moraju pripremati neposredno prije konzumiranja, te da se prednost daje gorkom okusu /salate, zeleno lisnato povrće, sjemenke susama i suncokreta/ i manje količine hrane nego u drugim godišnjim dobima.

 

Iz Instituta za javno zdravstvo preporučuju nošenje lagane odjeća od prirodnih vlakana, svijetle boje. "Za vrijeme trajanja povišene spoljne temperature ne bi trebalo napuštati dobro klimatizovan zatvoreni prostor bez prijeke potrebe. Ukoliko je to neizbježno, obezbijediti redovnu rehidraciju u toku boravka na toplom", navode iz Instituta. Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske ističu da je neophodno smanjiti intenzitet fizičke aktivnosti ili skraćenje vremena izloženosti dejstvu povišene ambijentalne temperature.