Predsjednik "Eko-puta" i koordinator projekta "Proširenje turističke ponude grada Bijeljina razvojem eko-turizma" Snežana Jagodić Vujić navela je da je cilj ovog projekta afirmacija i razvoj eko-turizma kao turističke grane koja bilježi rast na svjetskom nivou. 

Vujićeva je rekla da je u toku 11 mjeseci ovo udruženje, u saradnji sa udruženjem roditelja i nastavnika "Bon-san", radilo na projektu koji je podržao UNDP u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na zapadnom Balkanu. 

"Cilj nam je bio da ojačamo smještajne i boravišne kapacitete Eko-centra `Jezera`, da izvršimo redefinisanje statusa u Vizitor centar za donji tok i ušće rijeke Drine, ali i da uradimo istraživanje o potencijalima koje nam pruža sliv donjeg toka i ušća rijeke Drine za razvoj seoskog turizma", rekla je Vujićeva novinarima. 

U toku realizacije projekta u Eko-centru, navela je Vujićeva, uspjeli su da naprave i jednu ljetnu učionicu površine 50 kvadrata, a započeli su i izgradnju naselja Drveni šator. 

"Bez obzira što radovi nisu bili završeni u avgustu, uspjeli smo da organizujemo dva kampa za mlade, pa smo u prvom bili domaćini Udruženju građana `Otaharin` odnosno za 40 mladih ljudi od 16 do 23 godine, a drugi kamp, koji je bio isključivo ekološki, organizovali smo za oko 30 mladih", rekla je Vujićeva. 

Vujićeva je rekla da je odluka za redefinisanje Eko-centra u Vizitor-centar donesena još prije dvije godine kada je započela kampanja za uspostavljanje zaštićenog područja u slivu donjeg toka ušća rijeke Drine, u svrhu dobijanja statusa rezervata biosfere, kao zaštićenog područja. 

"Eko-turizam je odgovorno putovanje u prirodu gdje se povezuje sa lokalnim stanovništvom, gdje se stvara mogućnost razvoja lokalno-zelenih poslova, a pruža nam i mogućnost izgradnje eko-turističkih staza", rekla je Vujićeva. 

Najbolji primjer, navela je ona, jesu rijeke Drina i Sava, a udruženje u okviru ovog projekta organizovalo spust rijekom Drinom u septembru, od Pavlovića mosta do ušća u Savu, što je najteži dio staze zbog devastiranja obale rijeke Drine i samog korita "besomučnom eksploatacijom šljunka". 

"Imali smo tada priliku i da vidimo kako je uređenija obala sa druge strane rijeke Drine /Srbija/, za razliku od naše gdje ljudi i dalje ostavljaju otpad", rekla je Vujićeva. 

Ona je dodala da očekuje da će istaživanja koja rade pomoći da iniciraju lokalno stanovništvo na bolji odnos prema prirodi, ali i vlasnike šljunkara da razmisle o načinu vršenja eksploatacije šljunka.