Razlika je tolika da se porodicama koje kupovinu planiraju unaprijed nameće jednostavna računica prema kojoj bi prase trebalo kupiti dok je jeftino, zamrznuti ga i sačuvati za decembar.

Takav potez može donijeti i trostruku uštedu, ali nije bez nedostataka. Zamrznuto prase mora se pravilno odlediti i drugačije peći, a treba računati i na to da korica vjerovatno neće biti jednako hrskava kao kod svježeg mesa.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić kaže za BL portal da kilogram žive vage prasadi trenutno iznosi oko pet KM, dok ih neki prodaju i za četiri marke.

„Kupovina prasetine u periodu najnižih cijena i njeno zamrzavanje za decembarske praznike donosi značajnu finansijsku uštedu, ali nosi i jasne nedostatke kada je riječ o ukusu i samoj pripremi“, ističe Maljčić.

Prema njegovim riječima, ovakvo kretanje cijena nije neuobičajeno, već se uklapa u godišnji ciklus ponude i potražnje. Najniže cijene uglavnom se bilježe u oktobru i novembru, kada kilogram prasadi pada na oko četiri KM.

Situacija se naglo mijenja približavanjem slava i praznika. Od polovine decembra i Nikoljdana potražnja raste, a sa njom i cijena, koja može dostići čak 12 KM po kilogramu.

„Kupovinom i zamrzavanjem praseta u oktobru ili novembru za decembarske praznike dobija se i do tri puta jeftinije meso“, navodi Maljčić.

Kolika može biti ušteda

Razliku najbolje pokazuje jednostavan primjer. Prase od 25 kilograma, po cijeni od četiri do pet KM za kilogram žive vage, koštalo bi između 100 i 125 KM. Ako bi cijena pred praznike dostigla 12 KM, za istu težinu bilo bi potrebno izdvojiti 300 KM.

To znači da bi porodica ranijom kupovinom mogla ušted‌jeti između 175 i 200 KM. Ipak, računica ne obuhvata eventualne troškove klanja, obrade i čuvanja mesa, pa konačna ušteda zavisi i od toga da li se kupuje živo ili već zaklano i obrađeno prase.

Zamrznuto prase ne peče se kao svježe

Finansijska korist je očigledna, ali Maljčić upozorava da sa dužinom čuvanja u zamrzivaču postepeno opadaju ukus i kvalitet mesa, iako je zamrzavanje do šest mjeseci prema propisima dozvoljeno.

Posebnu pažnju treba posvetiti odmrzavanju. Kako objašnjava, meso treba odmrzavati polako, na temperaturi od dva do četiri stepena, tokom približno 24 sata.

Najveća greška bila bi odmrznuto prase odmah izložiti jakoj vatri. Svježe zaklano prase na pečenje dolazi sa temperaturom od približno 27 do 28 stepeni, dok odmrznuto meso na početku pečenja ima svega tri do četiri stepena. Upravo zbog te razlike mora se mijenjati i način pripreme.

„Zbog velike razlike u temperaturi, odmrznuto meso se u startu mora peći na veoma laganoj vatri. U suprotnom, spoljni dijelovi će izgorjeti ili biti pečeni, dok će unutrašnjost, butevi i dijelovi pod plećkama, ostati sirovi i krvavi“, objašnjava Maljčić za BL portal.

Dakle, onima koji odluče da prase kupe ranije najvažnije je da ne požuruju ni odmrzavanje ni početak pečenja. Meso mora biti ravnomjerno odmrznuto, a temperatura pečenja u početku znatno niža nego kod svježe zaklanog praseta.

Iskustvo uzgajivača: „Nema neke razlike“

Da kupovina praseta prije prazničnog poskupljenja nije rijetkost, potvrđuje i Stefan Koprena, vlasnik Poljoprivrednog gazdinstva „Koprena“ iz banjalučkog naselja Bukvalek. U prilici je da iz prve ruke prati navike kupaca.

„Kod mene je dosta ljudi znalo uzimati pa zalediti, mislim svake godine, pošto ja prodajem i žive i zaklane. Uzimali su početkom decembra, prije poskupljenja, za Božić pečenicu“, kaže Koprena za BL portal.

Iako sam nije pekao prethodno zamrznuto prase, Koprena kaže da je takvo pečenje jeo nekoliko puta i da gotovo nije osjetio razliku u ukusu.

„Probao sam na par mjesta, jeo sam, nema neke razlike, bar ja nisam osjetio. Doduše, nisam ja pekao zaleđeno, ali bude mekša kora. Sad, da li je to do ljudi, do toga kako su pekli, do pečenjare ili kako je, ne znam“, objašnjava Koprena.

Među njegovim stalnim mušterijama ima i onih koji godinama kupuju prase krajem novembra ili početkom decembra, neposredno prije prazničnog skoka cijena.

„Imam čovjeka koji nekoliko godina unazad uzima od mene za Božić pečenku, krajem novembra ili početkom decembra. On je stavi u škrinju, zaledi, odledi i peče“, kaže Koprena.

Prema iskustvima koja mu prenose kupci, rezultat je uglavnom veoma sličan pečenju od svježeg mesa, ali odmrzavanje zahtijeva više vremena i pažnje.

„Meni dolazi svake godine isti kupac i još nekoliko ljudi. Kažu da je u suštini isto, samo što se teže odledi. Ne može se odleđivati na sobnoj temperaturi, nego mora u vodu“, navodi Koprena.

Od čega zavisi kvalitet mesa

Da rezultat ne zavisi samo od toga koliko je prase provelo u zamrzivaču, objašnjava i prof. dr Milan Ž. Baltić, profesor u penziji Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu.

Prema njegovim riječima, na kvalitet odmrznutog mesa utiču njegova svježina prije zamrzavanja, brzina zamrzavanja, način pakovanja, postupak odmrzavanja i dužina čuvanja.

Pravilno zamrznuta i dobro zapakovana svinjetina, prema stručnim preporukama, može zadržati zadovoljavajući kvalitet nekoliko mjeseci. Međutim, svaka greška prije zamrzavanja ili tokom odmrzavanja može se odraziti na ukus, teksturu i rezultat pečenja.

Zaključak je da se ranija kupovina praseta finansijski može ozbiljno isplatiti, posebno ako cijena sa četiri ili pet KM pred praznike poraste na 12 KM po kilogramu. Ipak, za dobar rezultat nije dovoljno samo napraviti mjesto u zamrzivaču.

Prase mora biti svježe prije zamrzavanja, pravilno zapakovano, polako i ravnomjerno odmrznuto, a zatim pečeno na laganijoj vatri. Ko sve to uradi kako treba, može proći i do tri puta jeftinije, uz gotovo isti ukus, ali vjerovatno nešto mekšu koricu nego kod svježe pečenog praseta.