Ovo je jedan od stavova sagovornika na temu kako zaštititi profesionalnost u online medijima kada imamo masovnost veb-portala, od kojih samo neki nastoje biti profesionalni i odgovorni mediji.

Kao jedan od problema ističe se to što naše zakonodavstvo ne prepoznaje online medije, tako da se na portalima pojavljuju brojne netačne informacije, a što zbunjuje čitaoce, ali i negativno utiče na ugled medijske profesije.

Tatjana Duronjić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, ističe da u BiH ima 130 do 140 medijskih veb-sajtova i to pod uslovom da se kategorizacija veb-sajtova shvati u najširem mogućem smislu te riječi.

"To je za malo medijsko tržište isuviše mnogo, ali osnivači veb-sajtova još veruju da ima prostora za medijsko i tržišno komuniciranje", ističe Duronjićeva.

IMPRESUM I TAČNOST: Na pitanje na koji način čitaoci mogu odabrati portale kojima će vjerovati, Duronjićeva zapaža da prosječnog čitaoca rijetko zanima sadržaj impresuma i u tradicionalnoj štampi.

"Ipak, ozbiljniji čitaoci mogu već na prvi pogled da odrede neke elemente online medija: kako je uređen veb-sajt, kakav je stil pisanja, da li su naslovi informativni, razumljivi i relevantni, koriste li se anonimni izvori u većoj meri, da li se komentari filtriraju prema pravilima pristojne komunikacije, kako to čini administrator i drugo. Kada čitalac doživi razočaranje zbog tekstova koji izgledaju kao priče iz dvorišta, on sam odustaje od dalje posete takvom veb-sajtu", smatra Duronjićeva.

Dodaje da je teško biti siguran u tačnost informacija u savremenom novinarstvu.

"Čitalac možda može biti sigurniji da je vest tačna ako je napisana s više različitih izvora koji imaju i različita mišljenja, ako je stil pisanja odmeren i uravnotežen, ako se koristi ozbiljan i kulturan jezik, ako je čitava kompozicija vesti napisana usklađeno, ako je prate citati s imenima izvora i drugo. I na koncu, informacije i čitaoci proveravaju, tražeći šta o toj informaciji pišu drugi mediji, tj. alternativni mediji", kaže Duronjićeva.

Ona napominje da je novinarstvo u krizi, odnosno, u periodu je redefinisanja mnogih unutrašnjih pravila i standarda koji su doskora bili sveti za profesiju. Sve je više, precizira ona, neonovinara, blogera, aktivnih komunikatora na društvenim mrežama, građana koji učestvuju u kreiranju informacija...

"Ipak, dobro novinarstvo uvek se prepoznaje bez obzira na to u kom formatu se diseminuje u javnost. Dobri online mediji su pregledni, često ažurirani, imaju info-grafike, multimedije, razvijenu interakciju, komercijalni sadržaji su pristojni i ne toliko nametljivi, informacije pouzdane, već samim tim što nisu predmet polemike i demantija", naglašava Duronjićeva.

Ilija Musa, pročelnik Studija novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, ističe da današnje prilike brzog razvoja medijskih platformi nose opasnost jednostavnijeg kreiranja neprovjerenih, pa čak i lažnih medijskih sadržaja, što za posljedicu može imati i narušavanje ugleda profesionalnih novinara.

"Ipak, profesionalni novinari svojim djelovanjem znatno doprinose afirmaciji pozitivnih društvenih vrijednosti, pa sam uvjeren da će oni koji se bave novinarstvom, a svojim djelovanjem čine trenutnu štetu toj profesiji, kratko opstati na medijskoj sceni i neće uspjeti narušiti povjerenje u novinarsku profesiju", napominje Musa, koji je autor knjige "Medijsko pravo - sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj".

ZAKONSKI OKVIRI: On smatra da razvoj medijske infrastrukture dovodi i do mogućnosti uključivanja u medijski prostor osoba bez minimuma novinarskog obrazovanja i bez poznavanja najvažnijih etičkih načela novinarstva.

"Upravo zbog toga valjalo bi poraditi na uvođenju zakonskoga okvira kojim bi se, između ostaloga, odredili minimalni standardi novinarske profesije i uvjeti za obavljanje uredničkih poslova, te odredila obveza medijskih nakladnika za objavu impesuma, čime bi se osigurala i odgovornost medijskih djelatnika za objavljene informacije", naglasio je Musa.

Ljiljana Smiljanić, iz Kluba novinara Banjaluka i novinarka Al Jazeere Balkans, smatra da je nedopustivo da određene informacije izlaze u javnost neprovjerene i netačne.

"Trenutno nemamo način da se borimo protiv ekspanzije onih portala koji objavljuju lažne vijesti, jer naše zakonodavstvo u medijima ne prepoznaje online medije i nije ih regulisalo ni na koji način. Portal može da osnuje bilo ko, može objavljivati šta hoće i ne mora odgovarati za to", rekla je ona.

Kako kaže, ti portali utiču negativno na ugled medijske profesije, jer javnost ne zna raspoznati šta je lažna vijest, a šta nije, te šta su lažni mediji, a šta nisu.

"Zbog toga oni sve medije i novinare gledaju isto. Ono što bi moglo pomoći jeste da se građani edukuju da bi znali raspoznati šta je kredibilan medij", zaključila je ona.

Milan Šekara, urednik portala "Nezavisnih novina", smatra da je trenutno stanje online medija u BiH poprilično haotično.

"Prvenstveno zbog formiranja sve većeg broja portala bez impresuma, koji, većinom, nastaju radi plasiranja lažnih, neprovjerenih ili namjerno iskrivljenih informacija", kaže Šekara.

Dodaje da se profesionalnost u online medijima može sačuvati, ali je potrebno da se kod čitalaca probudi svijest o tome koji su mediji zaista relevantni.

Na pitanje kako se boriti protiv ekspanzije portala koji objavljuju lažne vijesti, iza kojih se niko ne potpisuje, Šekara kaže da se od toga veoma teško zaštititi bez zakonske regulative o online medijima, koja bi nametnula da se online medij mora registrovati i da bude obavezan da objavi impresum.

"Fake news portali su za veoma kratko vrijeme nanijeli nemjerljivu štetu čitavoj profesiji, ne samo u BiH, nego i u svijetu, jer je zbog nekolicine portala koji plasiraju lažne vijesti izgubljen ugled i povjerenje u velike i provjerene veb-portale koji su tačni, informativni i nepristrasni", ističe on.

Semir Hambo, izvršni urednik portala Klix.ba, kaže da sama novinarska profesija ima jasno ustanovljena i definisana pravila i norme rada kojih bi svi, bez obzira na vrstu medija, trebalo da se pridržavaju, ali ističe da je evidentno da u medijima danas postoji mnogo devijacija.

EDUKACIJA JAVNOSTI: Prema njegovim riječima, protiv poplave portala bez impresuma, adrese i slično, nije se jednostavno boriti.

"Institucionalno ne postoji niko ko bi jednostavno provodeći zakon regulisao tu oblast. Ipak, dvije stvari su ključne. Prvo edukacija javnosti da sami znaju prepoznati ozbiljne, legitimne i profesionalne portale, te da izbjegavaju portale iza kojih se ne zna ni ko stoji, niti ko piše tekstove, niti adresa odakle djeluju i kome odgovaraju", kazao je Hambo.

Kako kaže, gorespomenuti portali u znatnoj mjeri narušavaju ugled profesije i to je pitanje koje će, izvjesno je, postati sve prisutnije.

"Nemjerljiva je šteta koju nanose medijima koji objektivno rade, plaćaju porez i stoje iza objavljenih vijesti", rekao je Hambo.

Berislav Jurič, urednik portala Bljesak.info, smatra da bi svi mediji, odnosno novinari, trebalo jednostavno da se drže pravila struke i onda profesionalnosti, i sve ono što bi trebalo da krasi novinarstvo, ne bi trebalo da bude upitno.

"Nažalost, danas u svijetu iskrivljenih vrijednosti, pa time i iskrivljenih zanimanja, sve je podložno iskrivljavanju pa i pravila i profesija. Bljesak.info prvenstveno želi informirati svoje čitatelje o aktualnostima, upozoravati na nepravilnosti u društvu, te tako i biramo vijesti. Naravno, one treba da budu provjerene i potkrijepljene činjenicama", kaže Jurič.

Upitan kako se boriti protiv ekspanzije portala koji objavljuju lažne vijesti, iza kojih se niko ne potpisuje, niti imaju impresum, pa ni kontakt podatke, Jurič odgovara da je jedan od vidova borbe svakako ignorisanje takvih medija i kao izvora i kao medija uopšte.

"Nažalost, danas se pod slobodom izražavanja i drugim slobodama društvu podmeće svašta pa i sloboda podmetanja i laganja. Mislim da bi i država trebalo da uredi tržište internetskih portala i ne dopusti da, ionako zatrovanu javnost, dodatno truju nekakvi spinovi za nečije interese", naveo je Jurič.

Znakovi profesionalnosti portala

• Informacije su pouzdane
• Detaljan impresum i kontakti
• Pregledni
• Često ažurirani
• Imaju info-grafike, multimedije
• Imaju razvijenu interakciju
• komercijalni sadržaji nisu nametljivi

Projekat "Izgradnja povjerenja u medije JIE" finansira UNESCO/Evropska komisija. Sadržaj ovoga teksta je isključiva odgovornost autora i Vijeća za štampu u BiH i ne odražava stanovišta UNESCO/Evropske komisije.