Predlagači izmjena ovog zakona, a to su narodni poslanici u republičkom Parlamentu, kao ključni razlog brisanja odredbe, navode da Kristijan Šmit, nije imenovan na funkciju visokog predstavnika u BiH u skladu sa članom 1. stav 2. Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma o miru za BiH, a koji, između ostalog, predviđa da visoki predstavnik "treba biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija".  Pošto Šmit nije dobio legitimitet Savjeta bezbjednosti UN-a, Republika Srpska ga ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, pa se izmjenama zakona, predlaže da se propisi i drugi akti koje on donosi ne objavljuju u "Službenom glasniku Republike Srpske".  Podsjetimo, Vlada RS je juče na šestoj posebnoj sjednici u Banjaluci, dala Mišljenje na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, po hitnom postupku, gdje su naveli da je ovaj prijedlog u skladu sa Ustavom, pravnim sistemom i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske. "Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama Amandmana XXXII tačka 4) na član 68. Ustava RS, prema kojem Republika uređuje i obezbjeđuje ustavnost i zakonitost i u članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava RS, prema kojem Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte",saopštili su iz Vlade, te dodali da je Članom 109. stav 2. Ustava Republike Srpske propisano da se zakoni, drugi propisi i opšti akti, prije stupanja na snagu objavljuju u odgovarajućem službenom glasilu.

 

"Takođe, u preambuli Ustava izražena je jasna opredjeljenost RS za potpuno poštovanje i dosljedno primjenjivanje Opšteg okvirnog sporazuma o miru za BiH, dok je u članu 5. Ustava izričito utvrđeno da se ustavno uređenje Republike, između ostalog, temelji na garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa međunarodnim standardima i vladavini prava", navode iz Vlade RS.

 

Predsjednik NS RS Nenas Stevandić, rekao je za "Nezavisne novine" da po ovom pitanju nema ništa sporno, da se radi o redovnoj parlamentarnoj proceduri i da će se odluke Kristijana Šmita objavljivati čim on dobije legitimitet SB UN-a, što trenutni nije slučaj. 

 

"Ti bombastični naslovi sa državnim udarom su samo pokušaj stvaranja tihe histerije. Ovdje je riječ o parlamentarnoj proceduri. Kada visoki predstavnik bude imao legitimitet Savjeta bezbjednosti UN, biće legitiman i njegove odluke će biti objavljene regularno", rekao je nedavno Stevandić, komentarišući tvrdnje iz FBiH kako se u ovom slučaju radi i o državnom udaru, te da će zakon imati posljedice po Republiku Srpsku. 

 

Poslanici SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red poručili su da će učestvovati u raspravi, te da će imati nekoliko pitanja. 

 

Sa druge strane, poslanici iz Pokreta za državu naveli su da neće podržati ovaj zakon, jer je, kako su rekli, Šmit u skladu sa svim odredbama imenovan za visokog predstavnika u BiH. 

 

Uoči ove posebne sjednice, završena je treća redovna sjednica, na čijem dnevnom redu je bio izbor i imenovanja.