Fejsbuk, Tviter, Instagram i Snepčet postali su opasnija mjesta od mračnih haustora u sirotinjskim predgrađima.

Situacija je slična širom svijeta, od Crne Gore do Brazila i Zimbabvea, pokazali su podaci globalnog istraživanja koje su nedavno predstavili UNICEF i Specijalni predstavnik generalnog sekretara UN za borbu protiv nasilja nad djecom.

U podsaharskoj Africi gotovo 40 odsto djece je svjedočilo o zatvorenim internet grupama u školama, koje služe samo za zlostavljanje vršnjaka.

BiH nije bila obuhvaćena ovim istraživanjem, ali je u februaru ove godine, po istoj metodologiji, provedena anketa pod pokroviteljstvom UNICEF-a, koja je pokazala da smo – ukorak sa svijetom: gotovo 40 odsto djece i mladih ne osjeća se sigurno na internetu, a čak 30 odsto njih navodi da su izloženi onlajn prijetnjama.

Šta se, ustvari krije iza ovih brojki? Stručnjaci upozoravaju da je stvarnost mnogo grđa od statistike, jer u velikom broju slučajeva djeca i mladi ne prepoznaju da se, dok surfaju netom, izlažu opasnosti, a jedna od najstrašnijih je seksualno zlostavljanje i dječja pornografija.

Samo u posljednjih nekoliko dana, dva slučaja, koja su otkrivena i procesuirana, potresla su javnost.

U Kotor Varošu je potvrđena optužnica protiv vaspitača, koji je, dok je radio u vrtiću, preko interneta tražio od 13-godišnje djevojčice da mu pošalje eksplicitne fotografije i da se sastane s njim.

Ova maloljetnica je, ustvari, izmišljeni lik, koju su kreirali “Internet borci protiv pedofila” – aktivisti zaslužni za procesuiranje brojnih predatora u regionu.

sŽrtve pedofila iz Gradačca su, nažalost, stvarna djeca i tinejdžeri. On je pritvoren, jer je, koristeći se aplikacijama na internetu, preuzimao i posjedovao više od hiljadu fajlova sa porno fotografijama i videosnimcima djece.

Seksulano zlostavljanje i dječja pornografija nisu jedini oblici internet nasilja nad djecom, ali jeste najopasniji i širi se brzo, poput epidemije, pogotovo u Evropi.

Upozorava na to Aleksandra Štrbac iz banjalučke organizacije “Zdravo da ste” i podvlači da, u tom kontekstu, lokalne statistike ne znače mnogo, jer je doslovno svako djete, koje ima pristup internetu, izloženo predatorima iz cjelog svijeta.

– Dečija pornografija i seksualna zloupotreba djece posredstvom interneta je brzorastući kriminal u kojem se obrću ogromni novci. Većina hosting adresa, prijavljenih 2018.  godine zbog ovakvih sadržaja, nalazi se u Evropi, što ranije nije bio slučaj – kaže Aleksandra Štrbac.

Ona upozorava da porno sadržaji dolaze iz “širokog bespuća internetu”, te da je sve više onih koje plasiraju sama djeca, uzrasta od 11 do 16 godina.

– Dakle, deca nisu samo u opasnosti od odraslih predatora nego i unutar svojih vršnjačkih grupa, a ti se sadržaji onda mogu zloupotrebljavati dalje kroz kanale plasiranja pedofilskog materijala na internetu. Od ukupnog broja djece koje su žrtve ove zloupotrebe, više od dvije trećine su devojčice – kaže Aleksandra Štrbac, pozivajući se na podatke prestižne međunarodne organizacije “Internet Watch Foundation”.

Štrbac: Znanje je najbolja odbrana
– Djecu moramo upozoriti da i sami snose dosta odgovornosti za svoje ponašanje na internetu, ali oni tu odgovornost ne mogu preuzeti sve dok ih mi odrasli ne upoznamo sa svim opasnostima i sa načinima zaštite – poručila je Aleksandra Štrbac.

Anketa iz februara 2019. pokazuje da su i djeca sve više svjesna opasnosti, tako da je 70 odsto dječaka i 80 odsto djevojčica spremno da sajber nasilnika blokira i prijavi.

Ipak, među više od 4.000 ispitanika iz cijele BiH, niko se zbog nasilja na internetu nije obratio stručnjaku za pomoć.