Takvo stanje primoralo je Gradsku upravu Bijeljine da formira komisiju koja obilazi terene sa kukuruzom, kako bi se sagledala visina štete.

Inače, iz Gradske uprave Bijeljina najavili su da je ovih dana počela isplata novca za nadoknadu štete od prošlogodišnjeg olujnog nevremena poljoprivrednicima u ukupnom iznosu od 1.030.000 maraka. Mukotrpna procedura trajala je skoro 13 mjeseci, ali 582 proizvođača povrća i vlasnici 136 stambenih objekata dočekali su kakvo-takvo obeštećenje.

Nažalost, nevolja nevolju sustiže, šteta se na štetu kalemi, pa je ovogodišnji rod kukuruza zbog dvomjesečne suše i enormno visokih temperature, gotovo uništen, pa se sad i tu procjenjuje šteta.

Iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice već su se oglasili sa zahtjevom da se ovo stanje sa usjevima proglasi elementarnom nepogodom.

Božidar Vasić, diplomirani agronom iz Batkovića, obrađuje 40 hektara, i trudi se da sve naučeno na Poljoprivrednom fakultetu i primjeni prilikom obrade zemljišta, izbora kvalitetnog sjemena, pravovremene zaštite žitarica.

- Bez obzira na visoke cijene repromaterijala, sjemenske robe i nafte, trudim se da primijenim sve agrotehničke mjere, i u većini slučajeva, to je davalo odlične rezultate - kaže Vasić.

Ovogodišnji rod pšenice na površini od 16 hektara, i sa prinosom od osam tona po hektaru, kvalitetnog zrna bio je iznad prosjeka. Svakako da su tome doprinijeli i povoljni meteorološki uslovi sa pravovremenim padavinama i kvalitetnom zaštitom od oboljevanja.

Stanje kukuruza u vrijeme žetve pšenice, dodaje, obećavalo je takođe rekordne prinose. Ali, ekstremno visoke temperature vazduha i preko 40 stepeni Celzijusa, bez kapi kiše poslednjih 60 dana, zaustavili su rast i razvoj kukuruza u najvažnijoj fazi razvoja, kada je izostalo oprašivanje i formiranje zrna.

- Možda i gore od suše je oboljenje, takozvano "crvenilo" kukuruza za koje još ne postoji efikasan lijek. Naime, nakon završetka vegetacije ječma i pšenice, insekti - cikade, prelaze masovno na zelana stable kukuruza, isisavaju sok iz biljke, što dovodi do gubitka šećera, crvenila i sušenja cijele biljke. Od planiranih 15 tona po hektaru, možda uberem dvije do tri tone kukuruza i to lošeg kvaliteta - kaže Vasić.

Crvenilo kukuruza prisutno je u Semberiji i nekim dijelovima Srbije, više od decenije, ali još nije proizveden hibrid otporan na tu bolest, što bi možda bio najefikasniji način da se odbranimo od tog zla.

- Gubitak prinosa na kukuruzu od oko 70 odsto svakako će se odraziti na jesenju sjetvu, i ukupno na proizvodnju žitarica u Semberiji - poručuje Božidar Vasić.

Najteže farmerima

U najtežoj situaciji su farmeri, koji zbog lošeg roda kukuruza ne mogu obezbijediti kvalitetnu hranu za stoku. Vruć vjetar je osušio zelenu masu, pa ni od siliranja koje je već počelo, neće biti kvalitetne hrane. Poljoprivrednici poručuju da će spas tražiti u smanjenju stočnog fonda koji je već prepolovljen svinjskom kugom, i na kraju, zatvaranjem štala i obora.