FOTO: InfoBijeljina

BEOGRAD - Kao što je NIN postao magazin kome vlasnici određuju šta će da bude na naslovnoj strani, tako je NIN-ova nagrada postala nagrada čiji žiri se bira po vrlo čudnim i neshvatljivim kriterijumima.


Rekao je ovo za “Glas Srpske” književnik i scenarista Dejan Stojiljković, koji je jedan od potpisnika javnog pisma usmjerenog na kritikovanje načina dodjele NIN-ove nagrade za najbolji roman godine. Kako je Stojiljković naglasio, pismo nije usmjereno protiv NIN-ove nagrade, već ka njenom bojkotovanju, dok god su, prema njegovom mišljenju, u žiriju nedovoljno kompetentni ljudi.

- Tačnije, ako postoji kriterijum, onda je on sledeći: u žiri književne kritike birati isključivo ljude koji sa književnom kritikom imaju što manje dodira. Tako da nakon filozofa, filmskih kritičara, poluanonimnih pesnika u sledećem mandatu mogu slobodno da se pojave i vodoinstalateri, kelneri i vozači tramvaja - smatra Stojiljković.

Otvoreno pismo javnosti, u kojem su od svojih izdavača tražili da djela više ne prijavljuju za NIN-ovu nagradu, potpisali su, između ostalih, i prošlogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Vladimir Tabašević, zatim Muharem Bazdulj, Vladimir Kecmanović, Emir Kusturica, Igor Marojević, Slobodan Vladušić, nekadašnji dobitnik NIN-a akademik Miro Vuksanović, Đorđe Pisarev, Ljubica Arsić, Marko Krstić, Milan Ružić, Nikola Malović, Slaviša Pavlović, Franja Petrinović, Laura Barna, Lidija Jelisavčić i Sava Damjanov.

- Od svojih izdavača zahtevamo da naša dela ne prijavljuju u konkurenciju za NIN-ovu nagradu, a od ovog i narednih, verovatno jednako spornih žirija, da ih, neprijavljene, ne uzimaju u obzir. Neminovna propast jednog, nekad relativno slobodoumnog, a danas gotovo maloumnog priznanja, tako će se ubuduće odvijati bez nas - naznačeno je u pismu.

Zajedničkim pismom izrazili su stav da bi najpoštenije bilo da odluku o najboljem romanu donesu kritičari koji sistematski prate savremeni domaći roman, uz napomenu da se nijedna nagrada ne dodjeljuje savršeno.

- Niti ima žirija za dodelu književnih priznanja koji su besprekorno kompetentni. Ne postoje nagrade za umetničko delo u kojima se vanumetnički kriterijumi, barem u izvesnoj meri, ne mešaju s umetničkim. Ni NIN-ova nagrada, u svojim zlatnim godinama, nije bila izuzetak od ovog pravila, ali su književna stručnost i intelektualno poštenje većine članova žirija koji su o njoj odlučivali činili da vanumetnički kriterijumi ipak u znatnoj meri budu podređeni umetničkim vrednostima. Zato je ova nagrada u svojim najboljim godinama imala nesporan renome. Ali ta vremena su definitivno prošla - navedeno je u pismu.

Žiri ove godine radi u sljedećem sastavu: Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević i Teofil Pančić.

Među finalistima ove godine našli su se romani “Mulat albino komarac” Steve Grabovca, “Grozota ili...” Slobodana Tišme, “Džugoslav” Ane Vučković, “Po šumama i gorama” Milenka Bodirogića i “Pas i kontrabas” Saše Ilića.

Članica žirija, urednica u Redakciji za kulturu RTS-a i književna kritičarka Marija Nenezić navela je da će danas na dodjeli nagrade u Beogradu žiri objasniti svoju odluku.

- Biće to prilika za sve koji se na ozbiljan način bave književnošću da saslušaju argumente žirija. Sigurna sam da su u najužem izboru sjajni romani, koji imaju veliki potencijal kao književna dela - izjavila je Nenezićeva, koja nije imala komentar na navedeno javno pismo.

Urednik kulturne rubrike nedeljnika NIN Dragan Jovićević izjavio je da kolegijum NIN-a određuje članove žirija za dodjelu ove književne nagrade.

- Samo saopštenje i motivacija da se ono napiše ostaju krajnje nejasni. Posebno što spisak potpisnika čine i dobitnici priznanja, kao i oni koji su bili ove godine u konkurenciji, a koji tada nisu postavljali pitanje kompetentnosti žirija - naveo je Jovićević.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )