Zarićeva je istakla da je riječ o dokumentarno-igranom filmu koji predstavlja hronologiju bitke "Koridor 92".

"Film je baziran na svedočenjima ljudi koji su bili učesnici borbe iz različitih jedinica na različitim linijama fronta. On će pratiti dnevnu hronologiju na svim linijama fronta i prvi put ćemo imati vizuelizaciju borbe i prisećanje na sve što se dešavalo na frontu", rekla je Zarićeva.

Prema njenim riječima, pred filmskom ekipom je obiman i zahtjevan posao, a poseban problem je nedostatak dnevnih izvješataja po jedinicama koji više ne postoje.

Ona je dodala da će, zbog toga, ključnu ulogu imati svjedočenja učesnika bitke sa kojima su u toku intervjui u Banjaluci.

"Na proljeće, kada vremenski uslovi budu slični onima koji su bili kada je vođena bitka za koridor, radićemo dramatizaciju", najavila je Zarićeva.

Ona je napomenula da dramatizacija podrazumijeva rekonstrukciju događaja koje sagovornici opisuju.

"Elementarno pravilo je da svako priča o onome što je video i doživeo i ne može da govori na osnovu prepričavanja. U rekonstrukciji ćemo koristiti tenkove, artiljeriju i avijaciju Vojske Srbije, a biće obavljena u oblastima u Srbiji koje su slične Posavini, a pretpostavljam da će to biti Mačva", otkrila je Zarićeva.

Da bi gledaoci mogli shvatiti cijeli kontekst tog vremena, precizirala je ona, radnja filma obuhvatiće period od trenutka kada trupe Hrvatske vojske prelaze Savu.

"Od tada počinjemo da pričamo šta se dogodilo jer se zaboravlja, pogotovo u Srbiji, da je u to vreme poginuo veliki broj vojnika iz Srbije, odnosno iz vojne pošte iz Vranja. Tada su ubijena 32 mladića. Imamo i priču o logorima, stradanju srpskog stanovništva u Derventi, Odžaku, Sijekovcu i drugim mestima, te nedostatku kiseonika za bebe u banjalučkoj bolnici", rekla je Zarićeva.

Ona je objasnila da je to uvodna faza filma koja je neophodna da bi se razumjelo šta je značio koridor i zašto je to bila bitka života.

Zarićeva je istakla da ju je tokom nekoliko dana snimanja svjedočenja učesnika bitke najviše fascinirao tadašnji moral vojnika.

"To je vredno divljenja. I 27 godina posle kada sagovornici počnu da pričaju o moralu vidi im se suza u očima. I kroz to sam shvatila da je to bila bitka, koja je značila biti ili ne biti. Da koridor nije bio tada probijen pitanje je kakvu bi sudbinu doživio narod u ovim krajevima. Zato apostrofiram moral i običnog vojnika", naglasila je Zarićeva.

Ona je dodala da će pred objektivom kamere biti oko 80 sagovornika koji će sa publikom podijeliti svoja ratna sjećanja.

"Biće tu i generala koji će govoriti o vojnoj taktici i strategiji, ali ovo će prvenstveno biti priča o bici ispričana na ljudski način, iz ljudskog pogleda jer će većina sagovornika biti obični ljudi i borci koji su sa visokim moralom branili svoju otadžbinu. To je priča koju priča vojnik, oficir i general", naglasila je Zarićeva.

Prema njenim riječima, u filmu će biti ispričano mnogo fascinantnih priča koje će oslikati ono što se dešavalo, te razbijeni mitovi poput onog u Hrvatskoj da je Posavina prodata.

"Svedočenja vojnika koji su se borili i videli koliki je otpor pružan i kolike gubitke je imao neprijatelj govore koliko su besmislene priče o političkoj podeli. Da je bila politička podela ne bi bilo više od 1.000 mrtvih", dodala je Zarićeva.

Film o proboju koridora biće sličan njenim ranijim ostvarenjima inspirisanim ratnim događajima kao što su "Ratne priče sa Košara" ili "Ratne priče sa Paštrika".

"Kao i u tim slučajevima, biće to dokumentarno-igrana, odnosno narativna forma. Još ne znam kako će se zvati film, ali razmišljala sam da to bude ratne priče sa koridora. O tome ću još da razmislim", rekla je Zarićeva.

Film se snima u koprodukciji Radio-televizije Srbije, Vojno-filmskog centra "Zastava film", odnosno Ministarstva odbrane Srbije i Radio-televizije Republike Srpske.

Stručni konsultanti autora filma su general Vojske Republike Srpske Boško Kelečević i pukovnik Rajko Čkonjević, a za logističku podršku zaslužan je Centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Vojna operacija koja je okončana probojem koridora trajala je od 14. do 28. juna 1992. godine na prostorima cijele Posavine. Probojem je okončana 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa oko 1,5 miliona stanovnika.

U akciji "Koridor 1992" poginula su 273 borca Vojske Republike Srpske, 70 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i 70 boraca Vojske Republike Srpske Krajine, a ranjeno je 1.918 boraca.

Akcija je počela nakon što su snage HVO-a, zauzimanjem Modriče, presjekle kopneni put između zapadnog dijela Srpske i tadašnje SAO Krajine sa istočnim dijelom Srpske i Srbijom.

Ovom bitkom oslobođeni su Modriča, Odžak, Derventa i Brod, a kompletna operacija proboja i obezbjeđivanja Koridora završena je 6. oktobra 1992. godine izlaskom srpske vojske na rijeku Savu na prostoru Broda.