Radovi u polju počeli su prije desetak dana. Uljana repica na mnogim parcelama već je zasijana, a priprema se i zemljište za sjetvu ječma.

Proizvođači ističu da im vremenske prilike idu na ruku, a zadovoljni su i jer repromaterijal nije poskupio. Ono što ih muči je pitanje na koliko hektara zasijati pšenicu, žitaricu čija je proizvodnja već godinama neisplativa, a situacija bi, kako kažu, narednog proljeća mogla biti i gora ako ne bude subvencija od pet feninga po kilogramu.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da će zbog takve situacije dužinu ovogodišnje brazde pod hljebnim žitom odrediti visina podsticaja. 

- Uputili smo dopis resornom ministarstvu tražeći da nam jasno kažu da li će ovogodišnja prodata pšenica biti subvencionisana da bi poljoprivrednici znali na čemu su. Ukoliko te subvencije ne bude, sudeći prema reakcijama ratara, sjetvene površine će ove godine biti znatno manje - rekao je Marinković.

On je istakao da je cijena pšenice na tržištu izuzetno niska te su poljoprivrednici ranije opstajali zahvaljujući upravo podsticajima Republike.

- U RS smo do sada imali najveću podršku u regionu kada je u pitanju proizvodnja pšenice. Ne tražimo da i dalje bude najveća, ali ne bi bilo dobro da ostanemo bez premije - kazao je Marinković.

Da će površine pod pšenicom ove jeseni biti zasigurno manje nego lani tvrdi predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Boško Radić.

- Ratari se posljednjih godina sve rjeđe upuštaju u proizvodnju pšenice i okreću se sadnji drugih kultura koje su isplativije. Ukoliko se taj trend nastavi moraćemo povećati uvoz pšenice što će uticati na poskupljenje brašna i hljeba - kategoričan je Radić.

Iz resornog ministarstva ističu da proizvođači pšenice ne treba da se brinu jer će i u 2020. godini nastaviti da im pružaju podršku.

- Na koji način će biti podržani znaće se kada budemo pripremali pravilnik za podsticaje za iduću godinu, ali svakako ne treba da se brinu jer podrška neće izostati - uvjeravaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Dodaju da je proizvođačima pšenice po raznim osnovama ove godine isplaćeno oko sedam miliona KM, što je oko deset odsto agrarnog budžeta, a što je kako kažu, više nego korektna podrška imajući u vidi da treba da podrže i druge vrste biljne i stočarske proizvodnje.

- Na konsultacijama za izradu pravilnika za ovu godinu koje su održane u februaru dogovoreno je da se na teret izdvajanja za tekuću proizvodnju povećaju izdvajanja za kapitalna ulaganja i predstavnici ratara su se složili. Prema tom dogovoru ministarstvo je odobrilo sve zahtjeve i za nabavku traktora i mehanizacije, te druga kapitalna ulaganja, da bi svima izašli u susret. Izdvojili smo i više sredstava od prvobitno planiranih - kazali su u resornom ministarstvu.