Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta od najstarijih vremena provodi se u najstrožem postu. Jede se hrana spremljena na vodi, štaviše mnogi samo hljeb, so i voće.

 

Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.

 

Svaki dan ove sedmice naziva se u bogoslužbenim knjigama svetim i velikim zbog svetih i velikih događaja koji su se zbili tih dana.

 

Svaki dan ima svoju temu - ponedjeljak, utorak i srijeda posvećeni su sjećanju na posljednje besjede Isusa Hrista.

 

Sjećanjima, molitvama i napjevima izdvajaju se posljednja tri dana. Na Veliki četvrtak, u crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala.

 

Na Veliki petak, crkva se sjeća brojnih događaja - od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, razapinjanja na krst, do polaganja njegovog tijela u grob. Na taj dan najvažnije je bojenje jaja. Ko može, ne jede ništa cijeli dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do 15.00 sati, popodne.

 

Suhojedenje, odnosno samo hljeb i voda, za mnoge i potpuno uzdržavanje od hrane, propisani su i za Veliku subotu.

 

Miješa se i uskršnjak, obredni kolač ukrašen bojenim jajima. Radni je dan, završavaju se svi poslovi i pripreme za Vaskrs.

 

U nedjelju je Vaskrs, najveći od svih praznika, prenosi "Telegraf".