Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta, Strasna ili Stradalna nedelja uvodi u Tajnu stradanja Gospodnjeg.

 

Od Cvijetne nedelje razlikuje se po tome što ne smije da se čuje pjesma niti da se igraju kola. Tokom ovih dana ljudi se posebno posvećuju dobrim djelima.

 

Najvažniji praznici nedjelje pred Vaskrs su Veliki četvrtak i Veliki petak. Na Veliki četvrtak se služi liturgija svetog Vasilija Velikog, a tog dana je Gospod ustanovio veliku tajnu pričešća. Na Veliki petak, na dan uspomene na Hristovo raspeće, popodne se u crkvama iznosi plaštanica, koju vjernici celivaju sve do Vaskrsa.

 

VELIKI PONEDELJAK

 

Na Veliki ponedeljak crkva podsjeća na starozavjetnog Josifa koga su braća prodala za 20 srebrenika, ali se on spasao i kasnije vladao Egiptom. Prema crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji, Isus Hristos učinio velika djela.

 

ZAVALITI UTORAK

 

Na Veliki utorak Pravoslavna crkva pokazuje Bogočoveka Isusa Hrista koji je, kao sveznajući, još u subotu kada je vaskrsao Lazara iz Vitanije, znao da su ga jevrejske starješine osudile na smrt.

 

Naziv “zavalita” nedelja potiče iz jugoistočne Srbije. Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedjelje je i stoka bila izložena postu.

 

VELIKA SRIJEDA

 

Na Veliku srijedu se spominje izdajstvo Jude Iskariotskog. Tog dana, u spomen žene koja je izlila miro na noge Hristove, u crkvama se vrši jedna od sedam svetih tajni, osvećenje jeleja. Tokom svete tajne jeleosvećenja vjernici se pomazuju osvećenim uljem kao lijekom za tjelesno i duševno zdravlje.

 

Ovo je poslednji, puni, radni dan u nedelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvijetnoj nedelji.

 

VELIKI ČETVRTAK

 

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Na ovaj dan Isus Hrist je ustanovio svetu tajnu pričešća u obliku hljeba i vina koje su u stvari nevidljivo krv i tijelo Gospodnje. Jedino ovog dana u godini na svetoj liturgiji se pripremaju čestice za pričešćivanje bolesnika i onih koji su iz nekog razloga spriječeni da dođu u hram. Uveče se služi bdenije sa čitanjem dvanaest jevanđelja Hristovog stradanja.

 

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne.

 

VELIKI PETAK

 

Veliki petak je najžalosniji dan za hrišćane jer je Isus Hrist bio osuđen i raspet na krstu. Tog dana nema liturgije. U vrijeme smrti Sina božjeg zemlja se potresla, a sunce pomračilo. Zavjesa u jerusalimskom hramu se pocijepala na dva dijela. Čak su i neprijatelji u strahu izrekli: “Zaista, ovo beše Sin božji”.

 

Umjesto zvona koja su umukla još prošle večeri, u crkvama se, sve do nedjelje, čuje zvuk klepala. Veliki petak se još naziva i “petak stradanja”, a podrazumijeva najstrožiji post. Na ovaj dan, i danas, farbamo uskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji.

 

VELIKA SUBOTA

 

Na Veliku subotu, posljednjeg dana Velikog posta, jutrenje je zapravo opelo Hristovo koje se negdje služi i prethodne noći. U ranim popodnevnim satima, u okviru večernje, služi se sveta liturgija svetog Vasilija Velikog.

 

Popodne na Veliku subotu u jerusalimskom hramu Svetog groba Gospodnjeg vijekovima se već dešava čudo – pojava “blagodatnog ognja”. U hramu, u kome su pogašene sve svijeće i kandila, na čudesan način dolazi do paljenja ognja, koji jerusalimski patrijarh prima i potom ga prenosi na narod.

 

I na ovaj dan se ponegde farbaju jaja. Inače, velika subota se u okolini Leskovca, naziva još i dugačka subota, jer opominje na duge Isusove muke na raspeću. U Bosanskoj krajini i Hercegovini, ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota. Razlog leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena. Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju.

 

Na veliku subotu se mijesi uskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno bijelo stavlja u sredinu, a njima se, na Uskrs, djeca međusobno daruju.

 

VASKRS

 

Vaskrs se smatra najvećim od svih praznika. Prema jevanđelju, Isus je izdahnuo na Veliki petak, razapet na krstu.

 

Na Vaskrsu počiva i sva osnova hrišćanske vjere i nada svih živih u vaskrsnuće. Uskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedjelje obuhvata ponedjeljak i utorak. Na sam dan ovog “praznika nad praznicima”, običaj je da svoje prijatelje i porodicu pozdravite sa “Hristos vaskrse”, na šta vam oni odgovaraju “Vaistinu vaskrse”.