Do sada su Holanđani ponosno nosili titulu najviših ljudi na Zemlji, ali nedavna studija pokazuje da su stanovnici Dinarskih Alpa — planinskog lanca koji se prostire preko zemalja bivše Jugoslavije — viši. Još konkretnije, novi podaci sugerišu da u Crnoj Gori možda žive najviši ljudi na svijetu.

 

Izuzetan rast stanovnika Dinarida fascinira antropologe još od kraja XIX vijeka. U nedavnom članku u časopisu Bilogy pod nazivom "Mapiranje planina divova", istraživači sa Masarikovog univerziteta u Brnu (Češka) i Univerziteta Crne Gore u Nikšiću predstavili su do sada najpotpuniju sliku razlika u visini u bivšoj Jugoslaviji i Albaniji.

  

Prema njihovim podacima, 18-godišnjaci iz Crne Gore trenutno su najviši na svijetu (182,9 cm), nadmašujući svoje holandske vršnjake (182,4 cm) za pola centimetra.

 

I pored toga, Crnogorci se ne ističu među komšijama. Osamnaestogodišnji mladić iz Dalmacije, južne regije Hrvatske, visok je u prosjeku 183,7 cm. U Hercegovini su u prosjeku visoki 183,4 cm. U malom, susjednom poasu koji povezuje Dalmaciju preko južne Hercegovine sa centralnom Crnom Gorom, prosječna visina je čak i iznad 184 cm.

 

Ali, za razliku od Crne Gore, Dalmacija i Hercegovina su dio većih država (Hrvatska, odnosno Bosna i Hercegovina) sa nižim prosecima visine. Taj obrazac snažnih regionalnih, pa čak i lokalnih razlika bio je očigledan već administratorima austrougarske vojske, koji su bilježili visinu svojih regruta.

 

Godine 1895. mladići iz Bosne i Hercegovine koji su stupili u vojnu službu bili su u prosjeku visoki 172,4 cm, što je bilo znatno iznad prosječnog rasta regruta iz cijele Austrougarske 1890. godine (165,1 cm), pa čak i iznad prosječne visine muškaraca iz sjeverne Evrope u istoj starosnoj kohorti (približno 170 cm).

 

Međutim, regruti iz Tuzle (171 cm) bili su niži od onih iz susjedne Hercegovine (175 cm). Posle Prvog svjetskog rata, istraživanja na planinama Durmitor (u sjeverozapadnoj Crnoj Gori) na muškarcima starosti od 18 do 40 godina dala su prosječnu visinu od 176,7 cm, što je rast koji su industrijalizovane nacije sjeverne i zapadne Evrope dostigle tek 1950-ih i 1960-ih godina.

 

Odakle ta visina? Minerali, predložio je antropolog sa Harvarda Karlton Kuns 1920-ih. On je primijetio da su viši ljudi u regionu živjeli na krečnjačkoj podlozi, dok su niži Albanci živjeli na pješčaru. Nedavni podaci sugerišu da su ipak ishrana i genetika vjerovatniji uzroci.

 

Teško je odrediti prosječnu visinu stanovnika jer je nasledna i podložna uticaju životne sredine. Na primjer, razmotrite efekat industrijske revolucije. Među mnogim posledicama, dobrim i lošim, bilo je opšte poboljšanje nutritivne situacije širom Evrope. Kao rezultat toga, prosječna visina u mnogim evropskim zemljama porasla je za 10 do 17 cm od kraja XIX vijeka.

 

Zbog razlika u ishrani među vjerskim zajednicama, Bosna i Hercegovina pruža fascinantan prozor u uticaj ishrane na visinu. Svinjetina je glavni izvor proteina, ali je njena konzumacija zabranjena u muslimanskoj tradiciji. Ovo bi objasnilo razliku u visini od 2,2 cm između stanovnika muslimanskog dijela Sarajeva (181,8 cm) i njegovih uglavnom srpskih istočnih periferija (184,0 cm). Takođe, u drugim vjerski mješovitim dijelovima zemlje (oko Goražda i Mostara), muslimani su 2-3 cm niži od svojih susjeda Srba ili Hrvata.