Pekari u Banjoj Luci izbjegavaju službeno govoriti o ovoj temi jer ih, kako navode, političari na vlasti prozivaju kao profitere. Tvrde da je povećanje cijena bilo neizbježno zbog rasta troškova poslovanja.

Semberija bez poskupljenja, zasad

S druge strane, u Bijeljini, odnosno u Semberiji, pekari zasad nisu mijenjali cijene, iako su i njima porasli troškovi poslovanja.

“Najvjerojatnije će na nivou udruženja cijene hljeba biti korigovane od početka februara i to za 10 feninga, što znači da hljeb u Bijeljini neće biti skuplji od 2,10 KM”, rekao je za Fenu Njegoslav Zagorac, direktor pekarske industrije “Bodaxco” Bijeljina.

Upoznat je sa višim cijenama pekarskih proizvoda u Banjoj Luci, ali tvrdi da njegove kolege nisu “profiteri”.

“U Banjoj Luci je sve skuplje i konkurencija među pekarama znatno je manja. Kod nas u Bijeljini konkurencija je mnogo veća i zato je situacija drugačija”, dodaje Zagorac.

Rast cijena i politički pritisci

Ocjenjuje kako političari vješto manipulišu u javnosti te pokušavaju svu odgovornost prebaciti na domaće proizvođače.

“Proizvodnjom se više niko ne želi baviti, pogotovo klasičnom pekarskom proizvodnjom”, ističe Zagorac.

Potvrđuje kako cijena brašna u Republici Srpskoj nije povećana te vjeruje da će ostati na istom nivou do sledeće žetve.

Zavod za statistiku Republike Srpske mjeri cijene osnovnih životnih namirnica, uključujući i cijenu hljeba. Svakoga mjeseca objavljuje prosječnu cijenu po kilogramu, pa je tako prosječna cijena kilograma bijelog hljeba u Republici Srpskoj porasla s 2,97 KM u decembru 2022. na 3,65 KM u decembru 2025. godine, što predstavlja povećanje od oko 23 posto.

Hljeb je jedna od osnovnih životnih namirnica i sastavni dio svakodnevne ishrane većine stanovništva, posebno u zemljama regije. Upravo zbog njegove široke i stalne potrošnje, promjene u cijeni hljeba direktno utiču na veliki broj građana te se često doživljavaju kao pokazatelj ukupnog životnog standarda, prenosi Fena.

U udruženjima za zaštitu prava potrošača podsjećaju da je cijena hljeba jedan od elemenata potrošačke korpe, koja se koristi za procjenu minimalnih troškova života. Svako poskupljenje ove namirnice automatski povećava ukupne troškove domaćinstava, a taj rast najizraženije pogađa porodice sa nižim primanjima.

Reakcije sindikata i ograničenje cijena

Kod socijalno ugroženih domaćinstava značajan dio mjesečnog proračuna odlazi na hranu, pri čemu je hljeb često najpristupačniji izvor osnovnih kalorija. Zbog toga se rast njegove cijene posebno snažno osjeća među građanima s najnižim prihodima.

Zbog konstantnog i, kako navode, “nekontrolisanog” rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što direktno ugrožava životni standard građana, Savez sindikata Republike Srpske zatražio je od Vlade Srpske da bez odgađanja preduzme konkretne i učinkovite mjere s ciljem zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda.

U Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske ističu da je na snazi odluka Vlade Republike Srpske kojom je ograničena cijena hljeba od 600 grama, proizvedenog od brašna tipa 500, te ona ne smije biti viša od 1,90 KM po komadu. Odluka je donesena u martu 2024. godine, a Inspektorat Republike Srpske nadležan je za kontrolu cijena.