FOTO: InfoBijeljina

Snježni prekrivač zaštitio je ozime usjeve od hladnoće i mraza. Ratari su zadovoljni kondicionim stanjem biljaka, imajući u vidu da ih je većina prošle jeseni izostavila đubrenje, jer je bilo skupo. To im je sada velika briga.

Bliži se vrijeme za prihranu, a cijene mineralnih đubriva su utrostručene u odnosu na prošlu godinu. Ako ispoštuju struku i obave dvije prihrane u februaru i martu, strahuju da li će izvući uloženo, jer je cijena žitarica nepoznata. 
 
Ukoliko to ne učine ostaće i bez kvalitetnog zrna i dobrog prinosa, koji može da bude prepolovljen. 
 
Poljoprivrednik Pero Dragojlović iz Amajlija kaže da se snijeg pao u pravo vrijeme. 
 
„Pšenica je bila u prvom bokorenju zaštitiće je od izmrzavanja. Nažalost, oranice nisam nađubrio, iako znam da će to umanjiti prinose, nisam to učinio jer je sve poskupjelo pa nisam imamo nikakvu računicu“, kaže za InfoBijeljina ovaj ratar. 



Stručnjaci ipak ocjenjuju da su, iako je 80 odsto poljoprivrednika zasijalo ozime usjeve bez upotrebe mineralnog đubriva, biljke u dobrom stanju.
 
Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da za sada nema većih problema, ali je  neizvjesno kakav će biti krajni ishod. 
 
„Poljoprivredni proizvođači će se u narednom periodu morati oslanjati na prihranu usjeva”, kaže Glišić. 
 
Ratari će, kažu, smanjiti planirane količine đubriva za prihranu, jer su cijene u odnosu na prošlu godinu tri puta veće. 



„Vreća đubriva KAN koštala je 43,44 KM, maraka, a sada je 120 KM. Urea bila 70, a sada 220 KM i ne može se naći u apotekama. Znači sve je tri puta i više skuplje. Ulažemo, a ne znamo ni koja će cijena proizvedne pšenici biti i da li ćemo moći pokriti troškove. Drugačije bi bilo kada bismo već sada znali koliko će koštati kilogram pšenice“, ističe za InfoBijeljina ratar Pero Dragojlović. 
 
Poljoprivrednici kažu da nikad nije bio ovakav odnos cijena pšenice i đubriva.

„Sjećam se kad je 2 kilograma pšenice koštalo koliko kilogram đubriva, a sada kilogram đubriva vrijedi koliko 4 kilograma pšenice, pa čak i više. A ako želite dobar i kvalitetan prinos morate baciti minimalno 30 kilograma đubriva po hektaru“, kaže Petar Stevanović iz Amajlija.  
 
Stručnjaci savjetuju da se prihrana obavi u dvije faze. Na područjima gdje su kisela zemljišta preporuka je da se za prihranu koristi krečni amonijum nitrat. 
 
Agronom Vanja Nestorović ističe da je neophodno uraditi prihranu azotnim đubrivom, ureom, ili kanom u zavisnosti od zemljišta.  
 
Iz resornog ministarstva nam je potvrđeno da sa nekim zemljama pokušavaju da dogovore nabavku jeftinijeg mineralnog đubriva, ali to teško ide jer je svuda u Evropi isti problem. Vlada će, kažu, naći način kako da u toku sezone interveniše ako bude većih problema sa proizvodnjom. 
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 1 )