Na mjestu gdje je decenijama postojao spomenik stradalim pripadnicima NOR-a podignuto je i spomen obilježje za ubijene pripadnike Ravnogorskog pokreta. Inače, Glogovac je sembersko selo sa najviše spomen obilježja.

Mještani tog sela – potomci partizana i četnika uspjeli sa, kažu, da smire duhove prošlosti i pomire dva nepomirljiva pokreta.



Podizanjem spomenika jednog pored drugog odali su počast poginulim pod različitim ideološkim obelježjima.

 

"Sve je to rodbina, da se to pomiri, jer smo svi Srbi, braća! I uspjeli smo mnogo u tome", kaže za InfoBijeljina Cvijetin Spasojević, čija je majka bila partizanka.

"Bio mi je otac u četnicima, imao je 17 godina kada je pristupio tom pokretu. Ostao je do kraja, išao je sa Dražom Mihajlovićem od Semberije do Hercegovine", kaže Momčilo Gospavić.

 

Na kraju Drugog svjetskog rata stradalo je devet pripadnika ravnogorskog pokreta iz tri familije u selu Glogovac. Imena ubijenih Gospavića, Matovića i Simeunovića uklesana su ispod srpskog grba. Nekoliko metara dalje sačuvana je petokraka kao obilježje stradalih u NOR-u.

 

"Rođaci mog oca Gospavići su stradali po semberskim šumama. Zatim Matovići, trojica Simeunovića, ali se ne zna gdje tačno i to je najveća boljka", priča nam Momčilo.

 

Između dva ideološka, izgrađeno je spomen obilježje poginulim mještanima u proteklom odbrambeno otadžbinskom ratu.

 

U dvorištu osnovne škole nalaze se tri spomenika, a na mjestu okupljanja lovaca još jedan. 

 

"Imamo i spomenik posvećen AFŽ-u, čuvamo ga, niko ga ne dira, i on je dio istorije", kaže na kraju Spasojević.

 

Mještani Glogovca za sebe kažu da su neimari kao u rijetkom kom semberskom selu. Obilježili su i mjesto krštenja ili kako ga zovu – nekadašnje krstilište. U toku je izgradnja Doma kulture, a na mjesnom groblju gradi se kapela.