Džamija Ahmed-bega Salihbegovića, izgrađena 1876. godine, je treća obnovljena džamija u Bijeljini, koje su srušene tokom proteklog rata.

Nuftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus je kazao da je obnova ovog objekta značajan trenutak za Islamsku zajednicu i sve vjernike, jer vraća kontinuitet tradicije koja je bila prekinuta.

"Svi smo u Islamskoj zajednici sretni i zadovoljni da je obnovljena džamija Ahmed-bega Salihbegovića, i da će ona vratiti onu funkciju koju je imala i koja joj je otrgnuta jedan period. Džamije su sveti prostori, kao što su to i crkve i sinagoge, i u Bosni i Hercegovini se rađa jedna svijest da se sakralni objetki moraju čuvati za dobro svih ljudi u našoj zemlji. Svi ovi vjerski objekti su pored vjerskog i kulturno dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini, i mislim da tu poruku trebamo ponijeti iz ovog bosanskohercegovačkog grada", poručio je muftija Grabus.

Muftija tuzlanski, Vahid-ef. Fazlović, posebno je naglasio duhovni značaj ove džamije i njen povratak na mjesto koje je stoljećima pripadalo muslimanima Bijeljine, prenosi Politički.ba.

"Nemjerljivo nam puno znači što smo se okupili u bijeljinskoj čaršiji ovim povodom. Povod je višestruko vrijedan, jer je ovo jedna od naših najznačajnijih vrijednosti, a pored duhovnog, veliki je simbolički značaj. Uspjeli smo da obnovimo još jednu džamiju u Bijeljini što svjedočimo novom vremenu i novim odnosima među ljudima i novim vrijednostima, i to nam je sve itekako važno. Ne možemo zaboraviti vakifa Ahmed-bega koji je prije 150 godina utemeljio ovu džamiju, ali i vakife ovog vremena koji su pomogli da se ova džamija sagradi. Moramo ukazivati i na teško vrijeme i na kušnje koje smo prolazili. Naravno, ne možemo zaboraviti vrijeme u kojem su činjeni zločini i porušene sve džamije, ali danas želimo da gledamo u budućnost, jer je ova džamija potrebna vjernicima u Bijeljini", rekao je muftija Fazlović.

Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar ukazao je kako obnova ove džamije nije samo graditeljski poduhvat, već i poruka nade, mira i trajnog opstanka naroda u Bijeljini.

"Bijeljina je veliko povratničko mjesto i ovo je veliki događaj za sve dobronamjerne ljude u Bosni i Hercegovini. Obnovom ove džamije se upotpunjuje duša ovog mjesta, i to su ti važni koraci ka zacjeljenju. Ovaj događaj će dati novi impuls ljudima koji žive ovdje, i zaista bih čestitao svim ljudima koji su uradili sve da smo danas ovdje", kazao je Dizdar.

Na važnost zajedničkog života, međusobnog poštovanja i uvažavanja u ovom gradu, ukazao je i gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović.

"Uvijek će stići kazna Božija onima koji su digli ruke na svaku Božiju kuću. Božije kuće, crkve, džamije, sinagoge, ne treba nikad prstom taknuti, treba im se diviti, zato što su one izraz Boga i naroda", rekao je Petrović, dodajući da sve svete knjige uče molitvi, poštenju i dobrosusjedskim odnosima.

Poručio je da je napredak moguć samo kroz razumijevanje, mir i ljubav, te je zahvalio svima koji su doprinijeli ovom historijskom projektu.

Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, rekao je da obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića nije samo arhitektonsko djelo, to je čin povratka dostojanstva, identiteta i nade.

"Ova džamija je svjedok da se i nakon rušenja, progonstva i pokušaja brisanja, život i istina uvijek vraćaju. Danas šaljemo poruku da su povratak i suživot mogući, da je naša obaveza da njegujemo mir, poštovanje i zajedničku budućnost u Bosni i Hercegovini", poručio je Hurtić.