FOTO: pixabay

Desetine hiljada stanovnika evropskih gradova umiru perano svake godine zbog zagađenja vazduha, izjavili su naučnici u studiji koja je rangirala više od 800 gradova prema riziku od rane smrti od dva vodeća zagađivača.

Studija objavljena ove sedmice u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health analizirala je rizik od izloženosti azot-dioksidu – otrovnom gasu, jednom od ispušnih gasova automobila, i izloženosti sitnim česticama koje mogu uključivati dim, prašinu i pepeo.

Naučnici su nakon toga kreirali internetski alat koji omogućuje stanovnicima da vide rang listu svojih gradova zajedno s podacima koji upoređuju njihov kvalitet vazduha s onim u drugim urbanim sredinama.

“Gradovi su žarišta zagađenog vazduha”, rekao je autor studije Mark Nieuwenhuijsen s barselonskog Instituta za globalno zdravlje, dodajući kako se nada da će internetska stranica za upoređivanje podataka pomoći u podizanju svijesti o “tihom ubici”.

“To je vrlo dobar alat za ljude da vide šta se događa u njihovom gradu… i stvarno bi trebali iskoristiti tu informaciju za podsticanje na akciju”, izjavio je.

Naučnici su u novoj studiji koristili podatke specifične za gradove o kvalitetu vazduha kako bi izračunali koji se postotak smrtnih slučajeva može pripisati izlaganju azot-dioksidu i sitnim česticama.

Oko 51.000 prijevremenih smrti od sitnih čestica i 900 od azot-dioksida moglo bi se spriječiti svake godine kad bi gradovi smanjili zagađenje na nivo koji preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izračunali su.

Madrid je na vrhu po zagađenosti azot-dioksidom i do 7 posto svih prirodnih smrti prouzročeno je tim zagađivačem, kažu naučnici, a nakon prestonice Španije slijede Antwerp, Torino, Pariz i Milano.

Gradovi u italijanskoj dolini Po, južnoj Poljskoj i istočnoj Češkoj imaju najveći rizik od smrti od sitnih čestica, koje dolaze iz šireg spektra aktivnosti, uključujući industriju i grijanje u domaćinstvima.

Sjevernoevropske zemlje poput Islanda, Norveške i Švedske dominiraju listom gradova s najnižim postotkom smrti pripisanih azot-dioksidu i sitnim česticama, a među njima se našla i Pula u Hrvatskoj.

Zagađenje vazduha odgovorno je za oko sedam miliona preranih smrti diljem svijeta svake godine, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda koji su pozvali da se taj rizik tretira kao pitanje ljudskih prava.

Studija naglašava većinom skriveni učinak zagađenja vazduha u gradovima, rekao je Matt Whitney iz Clean Air Funda.

“Vrlo malo ljudi je svjesno njegovog ogromnog uticaja na zdravlje”, rekao je on agenciji Reuters.

Whitney je pozvao gradske vlasti da preduzmu akciju, uključujući smanjenje korištenja fosilnih goriva, ohrabrivanje održivog prevoza i investiranje u zelene površine.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )