FOTO: N1

Mnogo selekcija sa znatno nižim rejtingom od Srbije igralo bar jednom posle 2000. godine.

Jedna za drugom ređale su se propuštene prilike naše fudbalske reprezentacije da ode na kontinentalni šampionat, i u zbiru ih je u ovom momentu ukupno četiri. Posle nastupa na Evropskom prvenstvu 2000, nijednom nismo uspjeli da izvadimo vizu, tako da smo došli u "loše društvo", uzak krug selekcija koje nijednom nisu bile u eliti 2004, 2008, 2012. i 2016.

Kakav je to debakl, pokazuju podaci da su u tom periodu mnoge od reprezentacija sa daleko nižim rejtingom bar jednom osjetile čari igranja na EP. Po tom parametru ispada da smo gori od Letonije (nastupila 2004), Bugarske (2004), Mađarske (2016), Islanda (2016), Albanije (2016), Slovačke (2016), Velsa (2016) ili Sjeverne Irske (2016). A u istom tom vremenskom periodu, po dvaput su učestvovali Rumunija, Turska, Ukrajina, Austrija...

Sreća u nesreći je što nismo baš najlošiji. Kada se računaju reprezentacije koje su bar jednom igrale na EP, trenutno je u najlošijoj seriji Škotska, koja je vezala pet neuspjeha u kvalifikacijama. U rangu sa "orlovima" su Norveška i Slovenija, koje su se pojavile 2000. i više nikada. Naši porazi su ipak bolniji, budući da smo pet puta u istoriji bili dio EP, dvaput čak finalisti, dok su "vikinzi" i "zmajčeki" igrali po jednom, a "suknjice" dvaput.

Na protekla četiri šampionata nije bilo ni "patuljaka", koji uopšte nisu ni igrali u završnici, a to su: Andora, Jermenija, Azerbejdžan, Belorusija, BiH, Kipar, Estonija, Farska Ostrva, Finska, Gruzija, Gibraltar, Izrael, Kazahstan, Kosovo*, Lihtenštajn, Litvanija, Luksembrug, Malta, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i San Marino.

Kuriozitet vezan za našu reprezentaciju je da smo od naših pet učešća, čak tri upisali dok su na prvenstvu igrale samo četiri ekipe (1960, 1968, 1972). Kada je broj timova u završnici povećan na osam, igrali smo samo jednom (1984), i takođe smo se jednom pojavili u periodu kada se 16 selekcija borilo za trofej (2000). Najčudnije je svakako što se nismo plasirali na EP 2016, gdje je otišlo "pola Evrope", čak 24 tima, koliko će ih biti 2020.

Sušta suprotnost "orlovima" su Česi, Francuzi, Nemci, Italijani, Portugalci, Rusi, Španci, Hrvati i Šveđani, koji nisu nijednom izostali sa najznačajnije evropskog reprezentativnog takmičenja.

Računajući samo reprezentacije koje su nastupale na EP, najduži post u istoriji što se učešća tiče imala je Mađarska. Naše komšije su zaigrale na šampionatu 2016. posle 44 godine čekanja, od 1972, što znači da su propustile deset turnira.

Sledeći na listi najdužih sušnih perioda su Francuzi (1960-1984), Grci (1980-2004) i selekcija Republika Irske (1988-2012).

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )