UG "Gradska bašta", koje se bavi promocijom urbanog baštovanstva u Banjaluci, podnijelo je Gradskoj upravi zahtjev za dobijanje gradskog  zemljišta na kojem bi pravili bašte i baštilišta za građane.

Milka Tamamović, predsjednica tog udruženja, kaže da im je cilj skretanje pažnje na zdrave navike.

"Ljudi treba da se okrenu ovom načinu ozdravljenja i oslobađanja od stresa", ističe Tamamovićeva.

Prema njenim riječima, Banjaluka bi mogla na jesen dobiti gradske bašte, nakon svih formalnosti koje Udruženje mora obaviti prema gradu.

"Dok se ovo ne realizuje, u međuvremenu obilaskom  djece u banjalučkim vrtićima,  školama i drugim ustanovama učimo ih uzgoju organskog voća i povrća i s njima pravimo male bašte. Posjetili smo nekoliko vrtića i škola, kao i mališane koji borave u Servis centru 'Dajte nam šansu - Zvjezdice'", kazala je Tamamovićeva.

"Djeca su srećna kada sama posade biljku, odnosno kada zasađenoj sjemenci daju mogućnost da odraste i donese plod", ističe ona.

Korisnici Centra "Zvjezdice", u kojem borave djeca i mladi s poteškoćama u razvoju, nedavno su zasadili malu baštu.

"Naučili smo ih kako da posade svoje prve biljke. Ova djeca imaju priliku da vide kako se uzgaja biljka, od sjemena do ploda i to im mnogo znači", rekla je Tamamovićeva.

Iz ovog zanimljivog susreta  rodila se ideja da Centar "Zvjezdice" dobije parcelu u "Gradskoj bašti" na kojoj će imati svoju hortikulturnu baštu za potrebe svojih štićenika.

Željka Perišić-Ninković, direktorica Centra "Zvjezdice", kaže da su sa UG "Gradska bašta" pokušali da vide koliko bi osobama s poteškoćama u razvoju bilo korisno kada bi imali priliku da rade s biljkama i cvijećem i da svoje vrijeme provode u prirodi.

"Dobro bi nam došlo kada bismo uspjeli dobiti prostor u 'Gradskoj bašti'. Odrasle osobe s poteškoćama u razvoju nemaju priliku ni mjesto u gradu gdje moge imati neku radno-okupacionu terapiju", smatra Perišić-Ninkovićeva.

Dodaje da uvijek rade na tome da se djeca podstiču i ističe da je priroda najbolja senzorna soba na svijetu.

"Djeca i osobe sa smetnjama svoje slobodno vrijeme bi ispunili na adekvatan način", rekla je Perišić-Ninkovićeva.

U Centru za djecu s višestrukim smetnjama "Koraci nade" u Tuzli nedavno je oformljena  hortikulturna sekcija.

Jasmina Krivošija, direktorica Centra "Koraci nade", rekla je da je u tom udruženju postavljen plastenik s opremom u kojem djeca sade začinsko bilje.

"Osim što obučavamo našu djecu u plasteniku, u program smo uključili i djecu iz osnovnih škola. Zajedno sadimo biljke i organizujemo radionice", pojasnila je Krivošija.

Naglašava da je ovo zanimljiv način da se djeca i mladi kreativno izraze i prezentuju lokalnoj zajednici i šire svoje usvojene socijalno-emocionalne vještine i time zajedno pokažu da su jednakopravni i vrijedni članovi ovog društva.