Od 1.000 do 140.000 KM: Dodikovo obećanje izazvalo nevjericu među ekonomistima
Milorad Dodik je najavio formiranje fonda dječije štednje kao, kako je naglasio, značajnu pomoć građanima Srpske.
Poručio je da će u Srpskoj biti evidentirano svako novorođenče, na čije će ime država u pomenuti fond uplatiti 1.000 KM.
– Onda će taj fond kupiti obveznice Srpske uz određenu kamatu, a kad osoba napuni 18 godina, imaće 140.000 KM – obećao je Dodik, bez ikakvih pojašnjenja šta i kako, ali je, zato, nekoliko puta ponovio da oni koji namjeravaju da odu iz Srpske, ne treba da računaju na ove pare.
Kako se ispostavilo, na te pare ne računaju ni oni kojima odlazak u inostranstvo ni na pamet ne pada, jer čak ni najveći optimisti i pristalice aktuelnog režima ne mogu da povjeruju da bi 1.000 KM za 18 godina moglo da naraste čak 140 puta.
Cjelokupna javnost, i ona stručna i ona „obična“, i dalje traži objašnjenje kako je Dodik došao do pomenute računice, ali se na ovu temu, zvanično, više niko nije oglašavao…
Međutim, pod pretpostavkom da pomenuti fond zaživi sledeće godine, te da Dodikovo obećanje neko ozbiljno shvati i krene u njegovu realizaciju, ispada da bi 2044. država, kako zna i umije, morala da ima oko 1,2 milijardi KM za građane koji bi u tih 365 dana postali punoljetni. Naime, toliko para bi bilo potrebno da svaka osoba, koja je napunila 18 godina, dobije famoznih 140.000 KM…
U Srpskoj godišnje, u prosjeku, bude rođeno 9.000 beba. A djeca koja na svijet dođu od 1. januara do 31. decembra naredne godine, punoljetstvo će dočekati tokom 2044. Dakle, 9.000 punoljetnih puta 140.000 KM jednako je 1.260.000.000 KM, i to samo za jednu godinu?!
I tako iz godine u godinu, malo manje ili malo više, ali, to je, u suštini, to… A godišnji budžet Srpske nešto preko 6 milijardi KM?!
Ekonomisti su i dalje sablažnjeni da je nekome uopšte na pamet pala ovakva ideja, a ne da je još delegira kao mjeru koja će pomoći građanima.
Jednoglasni su da ne postoji legalni oblik ulaganja koji bi obezbijedio da danas uloženih 1.000 KM, za 18 godina naraste 140 puta.
I ekonomiste i građane interesuje kolika bi trebalo da je kamatna stopa po kojoj bi se uložilo u obveznice, odnosno koja bi to bila stopa prinosa da se investira u neki projekat, koji bi za 18 godina mogao donijeti toliki prinos. Struka upozorava da je rastuća inflacija dodatni problem koji stoji na putu realizaciji pomenutog plana, sve i da je on do tančina i stručno razrađen, te postavljen na stabilne „ekonomske“ noge.
A ni približno na stabilnim nogama nije ni ekonomija Srpske, tako da gotovo niko ne vjeruje u priču da bi investiranje iznjedrilo pomenute milijarde.
– U vodu pada priča da će se sa 1.000 KM za 18 godina doći do 14.000 KM, jer nema nijedne informacije o tome gdje će investirati i šta će donijeti toliki prinos. Takođe, gdje su mu pokazatelji kolika će inflacija biti narednih godina… I druga stvar, koja je to kamata koja će nadvladati inflaciju i za 18 godina na 1.000 KM donijeti 140.000?! On kad priča o ekonomiji, ja ne mogu to da slušam, ja mogu samo da se smijem ili da plačem – kaže za Srpskainfo ekonomista Svetlana Cenić.
Naglašava da, s druge strane, ekonomske prilike u Srpskoj ni najmanje ne obećavaju…
– Svi vidimo kako nam je. Šume Srpske u minusu, Elektroprivreda se zadužuje kod obavljača. Ko ddodika je i Lutrija bila u minusu, pa šta više da pričamo?! Pitam se, ima li ijedno javno i državno preduzeće je trenutno u plusu? Ja ga ne vidim! I, sad, treba da vjerujemo u tu ekonomiju. Pa, ne može! – poručuje Cenićeva.
Ona je ranije pojasnila da će za 18 godina, uz godišnju kamatnu stopu od 5 odsto i kapitalizaciju, ukupni iznos na 1.000 KM biti 2.406 KM.
Ekonomista Milenko Stanić naglašava da nijedan ozbiljan argument ne ide u prilog pomenutoj računici.
– Ako gledamo aktuelna kretanje na finansijskim tržištima, ne postoji kamatna stopa koja bi omogućila prinos da se sa 1.000 KM za 18 godina dođe na 140.000 KM. Naravno, mislimo na regularne ekonomske poslove, a na na sivu ekonomiju i nedozvoljene aktivnosti. U tu nemoguću računicu uključuje se i razmišljanje da li taj fond svojim radom i poslovanjem može obezbijediti povećanje kapitala i profit, pa da se, eventualno, iz profita izvrši transfer dijela sredstava djeci koja će u to vrijeme postati punoljetna – ističe za Srpskainfo Stanić.
Naglašava da se, u ovoj priči, treba osvrnuti i na dosadašnji način rada i poslovanje Vlade Srpske.
– Najbolji primjer u tom pogledu su javna preduzeća kojima upravlja Vlada, a mi veoma dobro znamo kakvo je stanje u njima. Većina tih preduzeća je u problemu, u gubicima, stalnim zaduženjima. Vlada je preko milijardu KM dala garancija za njihova kreditna zaduženja – kaže Stanić.
Podsjeća da se otplata rata tih kredita proteže do 2050.
– Njihovi iznosi opadaju, ali će, s obzirom na gubitke javnih preduzeća, otplata dobrim dijelom pasti na budžet, jer ta javna preduzeća neće moći da servisiraju rate. Zbog svega navedenog, ne postoji apsolutno nikakav prostor da se obezbijede toliki kapital u pomenutom fondu, odnosno, da se obezbijedi tako veliki prinos u legalnim ekonomskim aktivnostima – poručuje Stanić.
Ekonomista Slaviša Raković ističe da je Dodikovo obećanje da će sve punoljetne osobe za 18 godina na računima imati 140.000 KM, ispaljeno kao grom iz vedra neba.
– Činjenica je da potrošnja u Srpskoj raste. Naša ekonomija je potrošačka, mnogi žive od doznaka iz inostranstva. Do kad ćemo moći tako, vidjećemo – kaže za Srpskainfo Raković.