Stevanović je podsjetio da su 31. marta 1992. godine počeli oružani sukobi, a zadatak muslimansko-hrvatskih snaga bio je da zauzmu grad, preuzmu komandu nad Bijeljinom i tadašnju BiH podijele na dva dijela čime bi se presjekao i koridor prema Krajini. 

"Tih dana stao je drug uz druga, brat uz brata. Svi smo bili složni, zajedno sa JNA i snagama Srpske dobrovoljačke garde uspjeli smo da odbranimo grad", rekao je Stevanović novinarima. 

On je istakao da je tih dana počelo stvaranje Republike Srpske jer je stvorena jedna slobodna srpska teritorija - Semberije i Majevice. 

"Ovdje je osnovan Istočno-bosanski korpus, a kroz Bijeljinu je kasnije sve vrijeme rata prolazio `koridor života`. Mi poštovaoci i preživjeli borci uvijek ćemo obilježavati ovaj dan, a vjerujem da će to činiti i naši potomci", naglasio je Stevanović. 

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao je da i poslije 24 godine ne postoji jedna istina o događajima od 30. marta 1992. godine, te da je netačna teza da su se na ovom području srpske paravojne snage navodno obračunavale sa nenaoružanim muslimanskim stanovništvom. 

"Situacija je bila mnogo drugačija. U javnosti se malo zna ili se uopšte ne zna da je u noći između 30. i 31. marta 1992. godine u Bijeljinu ubačena specijalna jedinica muslimanskih paravojnih formacija pod nazivom `Crni labudovi`, na čelu sa Hasanom Tirićem", naveo je Savčić. 

On je naglasio da nije tačna ni teza da su Srbi preoteli vlast u Bijeljini, jer je vlast bila srpska, s obzirom na strukturu stanovništva. 

"Nismo imali od koga da je otimamo. Vlast je vršila stranka koja je dobila povjerenje većinskog naroda u tom vremenu", rekao je Savčić. 

On je dodao da sve ovo samo potvrđuje činjenicu da ima mnogo otvorenih pitanja, ne samo u Bijeljini, već u cijeloj BiH. 

"Ta otvorena pitanja moraju početi da se rješavaju, a to je moguće na dva načina - ili krenuti putem pomirenja i utvrđivanja istine ili krenuti putem trajnog neprijateljstva, što je mnogo lošiji put za sve nas, a što, vjerujem, niko neće ni podržati", rekao je Savčić. 

Savčić je dodao da je današnji dan prilika da se pozovu svi da argumentovano i objektivno sagledaju šta se dešavalo i u Bijeljini, ali i kasnije u BiH. 

Predsjednik Skupštine grada Bijeljina Dragan Đurđević rekao je da je ovo dan posebnog sjećanja na sve stradale u tom "trodnevnom ratu". 

"Nazvali smo taj dan Danom grada, ali nakon tih nekoliko dana borbe slobodno možemo reći da je to bio dan pobjede, jer smo spriječili muslimanske fanatike da zauzmu Bijeljinu", naglasio je Đurđević i dodao da je stradalo mnogo civilnih žrtava, vojnih nije bilo. 

On je naveo da je pobjeda u Bijeljini opredijelila borbu za stvaranje Republike Srpske, te su nakon Bijeljine uslijedili Zvornik i Brčko, probijanje koridora, nakon čega se uspjela organizovati i srpska vojska i policija. 

"Za nekih ukupno pet dana počela je da funkcioniše civilna vlast", rekao je Đurđević i dodao da je povratak u ovoj grad siguran, te da već od 1997. godine u lokalnoj vlasti postoji znatno učešće Bošnjaka. 

U Crkvi Svetog Đorđa u Bijeljini služen je parastos, na Spomenik oslobodiocima položeni su vijenci, a u Centru za kulturu prikazana izložba ratnih fotografija.