Ovo je, između ostalog, rekao Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, mada još nije jasno kako će se to desiti, odnosno kakav je plan, koji će sve zakoni biti predloženi Narodnoj skupštini Republike Srpske i kakave će biti posljedice svega toga. Ono što je istaknuto, jeste da Republika Srpska ne smije dozvoliti da Tužilaštvo BiH i Sud BiH odlučuju o njenoj sudbini i da se više ne smije čekati jer će svi odgovorni ljudi u koje posumnjaju u Sarajevu i koji ne rade u skladu "s muslimanskim očekivanjima biti procesuirani, disciplinovani i strpani u neke kazamate".

 

"U Ustavu BiH ne piše da BiH ima pravo na Sud i Tužilaštvo. To znači da je neustavno i ako se neko poziva na parlament onda bi morao da objasni dvije stvari. Jedna je da visoki predstavnik ne može biti predlagač parlamentu i druga da, ako u Ustavu ne piše da BiH nema pravo na pravosuđe, kako je moguće da parlament BiH krši Ustav i donese takav zakon", rekao je Dodik, ponovo najavljujući da će u januaru NS RS donijeti zakone i pravosuđe vratiti entitetima, istovremeno ističući da će o tome biti više riječi narednih dana.

 

Za razliku od Dodika, koji najavljuje vraćanje nadležnosti, Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS BiH, kaže da je dobio bezrezervnu podršku za rad VSTS-a od Johana Zatlera, šefa Delegacije EU, i Ketrin Kavalec, šefice Misije OEBS-a.

 

Ipak, kako prenose mediji, naglasio je da je zabrinut za situaciju koja je nastala u vezi s prenosom nadležnosti, posebno u vezi s VSTS-om i pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.

 

"U pogledu vladavine prava, opstojnost VSTS-a na nivou BiH jedina je moguća varijanta. Zakon o VSTS-u je prošao i test Ustavnog suda BiH. Evenutalna rasprava o zakonu o VSTS mora i jedino može biti pozicionirana pred Paralmentarnom skupštinom BiH", rekao je Lagumdžija.

 

Komentarišući najave o zabrani rada i djelovanja Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske, Lagumdžija je rekao da bi to bio ulazak u sivu zonu i za očekivati bi bilo da i Tužilaštvo BiH krene sa reakcijom.

 

Inače, priča o pravosuđu BiH, odnosno njegovom djelovanju, traje duže od 10 godina i Republika Srpska već je pokušala da vrati nadležnosti, međutim nakon dogovora s Ketrin Ešton, tadašnjom visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost, koja je posjetila Banjaluku, dogovoreno je otvaranje strukturalnog dijaloga, koji je na kraju propao.

 

Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da će Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske sjednicu o održavanju posebne sjednice NS RS, na kojoj bi trebalo da se raspravlja o formiranju VSTS Republike Srpske, održati kada materijali za odlučivanje dođu u parlament Srpske.

 

"To je posebna sjednica, tako da ona ne iziskuje da čekamo februar. Možemo je održati u januaru, kada se za to ukažu svi potrebni uslovi", rekao je Šulić.

 

Što se tiče istrage Tužilaštva BiH protiv zvaničnika Republike Srpske zbog rušenja ustavnog poretka, nastavilo se sa saslušanjem svjedoka i izuzimanjem dokumentacije. U Tužilaštvu BiH je saslušan Nebojša Vukanović, poslanik NS RS, dok su pripadnici SIPA u prostorijama NS RS uzimali izjave u vezi sa posebnom sjednicom NS RS o vraćanju nadležnosti.

 

Kako je pojasnio Šulić, pripadnici SIPA interesovali su se o dokumentaciji iz 2003, 2004. i 2005. godine, odnosno odlukama koje je NS RS donosila u tom periodu, a tiču se sporazuma o vojsci, VSTS-u i Upravi za indirektno oporezivanje BiH.