Umjesto pečata u pasošima, na graničnim prelazima uvešće se novi elektronički sistem za registraciju ulazaka i izlazaka državljana zemalja koje nisu članice EU-a. Sistem koji bi trebao postati u potpunosti operativan 2020. godine, sadržaće podatke o datumima ulaska i izlaska pa će se, na primjer moći jednostavnije provjeriti je li neko ostao u šengenskom prostoru duže od dozvoljenog.

No, Hrvatska, koja još nije članica šengenskog prostora, novi sistem neće moći koristiti sve dok ne prođe šengensku evaluaciju, piše Novi list.

Jačanje kontrole

Zbog toga što je primjena sistema ograničena na šengensko područje, Slovenija predviđa probleme na graničnim prelazima. U posebnoj izjavi, priloženoj prilikom donošenja nove uredbe, Slovenija je istakla da podržava napore za jačanje kontrole na granicama EU-a. No, upozorili su i da bi sistem mogao imati "nesrazmjeran učinak na frekvenciji prometa na graničnim prelazima na kopnenim granicama na kojima će se provoditi, a time i na nekim granicama među državama članicama EU-a".

"Željeli bismo istaći da je infrastruktura na graničnim prelazima na vanjskoj kopnenoj granici šengenskog područja u Republici Sloveniji bila prilagođena obvezama u trenutku ulaska u šengensko područje. Uz stalno povećanje prometa na toj granici, izmijenjeni režim nadzora zbog sistemske kontrole svih putnika i obvezne upotrebe brojnih novih sistema za granični nadzor, navedena infrastruktura uskoro više neće omogućavati razumnu protočnost prometa", navodi se u slovenskoj izjavi. Stoga su pozvali Evropsku komisiju da osigura dodatna sredstva za prilagođavanje infrastrukture na graničnim prelazima. U protivnom neće se smatrati odgovornim za moguće probleme.

"Nadzor na vanjskim granicama u zajedničkom je interesu svih država članica EU-a te uspostavljanjem sistema ulaska/izlaska Republika Slovenija ne može biti odgovorna, niti će biti odgovorna za moguće povećanje gužve i čekanja na vanjskim granicama šengenskog područja te to neće smatrati bilateralnim pitanjem koje treba rješavati u okviru odnosa sa susjednim zemljama", istakla je Slovenija.

U njihovoj izjavi, kao niti u odgovorima koje smo dobili iz slovenskog Ministarstva unutrašnjih poslova, ne govori se sa izuzetkom o graničnim prelazima na hrvatsko-slovenskoj granici. No, s obzirom da spominju vanjsku granicu šengenskog područja jasno je da je, sve do pristupanja Hrvatske Šengenu, riječ upravo o toj granici. Pritom, dakle, upozoravaju i da eventualne probleme neće rješavati bilateralno kao što je, podsjetimo, bio slučaj kada su kolone na granici izazvale sistemske kontrole, uvedene u proljeće ove godine.

Duža provjera

I Hrvatska je u svojoj izjavi upozorila na mogućnost da novi sistem ponovno zaguši granice.

"Nejednaka primjena Uredbe imala bi ozbiljne implikacije i na frekvenciju prekograničnog prometa jer bi pored uvedenih sistemskih provjera bilo potrebno dodatno vrijeme za ručnu umjesto automatizovanu obradu putne dokumentacije, čime bi se dovelo u pitanje adekvatno sigurnosno profiliranje putnika od strane graničnih službenika", navodi Hrvatska, ne precizirajući o kojim se granicama radi.

Iz slovenskog Ministarstva poručuju da svaka promjena u režimu granične kontrole, koja produžava vrijeme provjera, ima potencijalno negativan učinak na vrijeme čekanja za prelazak granice.

"Zbog toga i zbog iskustva s uvođenjem sistemskih kontrola na granicama u aprilu ove godine, Slovenija je na to posebno upozorila države članice i Evropsku komisiju. Republika Slovenija se tokom pregovora zalagala za to da se sistem koristi na vanjskim granicama EU-a, što znači na vanjskim granicama Republike Hrvatske", odgovorili su Novom listu iz slovenskog MUP-a.