To je tako čak i kad se pod vježbanjem podrazumijevaju kućni poslovi.

Naučni tim proučio je podatke prikupljene od više od 1,2 miliona odraslih Amerikanaca. Učesnici istraživanja odgovarali su na pitanja koliko su puta u prethodnom mjesecu vježbali, ili radili fizičke poslove u kući, te kako bi opisali svoje mentalno zdravlje i raspoloženje u korelaciji sa stresom, depresijom i drugim emocionalnim problemima.

Ljudi su se požalili prosječno na 3,4 dana mjesečno s lošim raspoloženjem, prema rezultatima objavljenima u časopisu Lancet Psychiatry. U poređenju sa onima koji nikad nisu vježbali, oni koji su bili ponekad fizički aktivni imali su 1,5 posto dana mjesečno manje s lošim raspoloženjem.

Učinak je bio čak i veći kod osoba koje pate od depresije.

U toj grupi oni koji su vježbali imali su 3,8 dana manje s lošim rasploženjem u odnosu na one koji nikad nisu vježbali.

"Ljudi koji vježbaju boljeg su mentalnog zdravlja od onih koji ne vježbaju, posebno oni koji vježbaju tri do pet puta nedeljno oko 45 minuta", kazao je autor istraživanja Adam Čekroud, psihijatar sa univerziteta Jejl u Nju Hejvenu u saveznoj državi Konektikat.

"Ta studija potvrđuje velike zdravstvene koristi vježbanja, bez obzira na vaš uzrast, rasu, pol, prihod ili fizičko zdravlje", kazao je Čekroud.

"I minimalno vježbanje pomaže - samo 30 minuta, kao i svaka vrsta aktivnosti, uključujući hodanje, povezani su s pozitivnim uticajem na mentalno zdravlje", dodao je.

Najpozitivniji učinak imali su timski sportovi i vožnja biciklom, koji su smanjili za 22 posto dane s lošim raspoloženjem u poređenju s nevježbanjem, a slijede aerobne vježbe i teretane koje su bile povezane s padom od 21 posto. Vježbanje joge ili tai čija bilo je povezano s 23-postotnim smanjenjem "loših dana" u odnosu na nevježbanje.

Čak je i obavljanje kućnskih poslova bilo povezano s 9,7 posto smanjenja "loših dana" u odnosu na nevježbanje.

Stručnjaci upozoravaju da je, posmatrajući učinak na mentalno zdravlje, moguće vježbati previše.

Odrasle osobe koje vježbaju 'u komadu' više od 90 minuta postižu slabije rezultate u smanjivanju "loših dana" u odnosu na one koji 'u komadu' vježbaju 30 do 60 minuta.

Osobe koje su vježbale više od tri sata u kontinuitetu imale su više dana s lošim raspoloženjem od onih koji uopšte nisu vježbali.

Cilj studije nije bio utvrditi utiče li vježbanje i koliko na raspoloženje, pa stručnjaci upozoravaju da je moguće da srećniji ljudi češće vježbaju od onih koji pate od stresa i poremećaja raspoloženja.

Drugo ograničenje studije bilo je da nije pratilo specifične poremećaje raspoloženja nego tražilo da ispitanici napišu jesu li nekog dana bili dobro ili loše raspoloženi, kaže dr Geri Kuni iz kraljevske bolnice Gartnavel u Glazgovu.