Postoji međutim niz savjeta i preporuka kojima se smanjuje rizik da upravo one budu uzrok zaraze korona virusom.

Prije svega, kako je za RSE rečeno u NBS, građani bi trebalo da što manje koriste gotov novac i da, koliko mogu, izbjegavaju neposredan kontakt sa osobom kojoj plaćaju.

"Novčanice su, zbog svojih fizičkih karakteristika i usled mnogo veće cirkulacije među ljudima, mnogo izloženije različitim bakterijama i virusima koji se mogu zadržati na njima, a zatim prenijeti na ruke ljudi koji ih koriste i kasnije potencijalno unijeti u organizam", navodi se u pisanoj izjavi NBS za RSE.

U Narodnoj banci istovremeno apeluju da se i kod plaćanja karticom, vodi računa da ona ne napusti ruke vlasnika, čime se, kako navode, smanjuje rizik od "kontakta sa drugim ljudima i površinama na kojima bi mogle da se nađu čestice virusa".

'Vrijeme je za nove navike'

Predstavnik bankarskog sektora Vladimir Vasić za RSE kaže da razumije da su ljudi na ovim prostorima oduvijek više voljeli da koriste gotovinu, ali kaže i "da nam ovo vrijeme donosi i potrebu za mijenjanjem navika".

"Poslednjih petnaestak godina postoje, međutim, neki drugi instrumenti koji mogu da nam pomognu da platimo bez gotovine, a sada i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) poručuje – smanjite kontakt sa gotovinom", rekao je Vasić te pozvao klijente banaka da poštuju preporuke NBS.

"Samim tim smanjujete dodir sa novcem i mogućnost zaraze", ističe Vasić.

 

SZO: Perite ruke

Iako je plaćanje karticom ili putem interneta opcija za mnoge, iz različitih razloga to nije moguće za sve građane Srbije i mnogi su u svakodnevnom kontaktu sa gotovinom.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) glasi da se posle kontakta sa novčanicama, operu ruke. "To je dobra higijenska praksa", rekla je 9. marta predstavnica SZO Fadela Čaib (Chaib) za portal MarketWatch.

Čaib istovremeno i u ovom kontekstu podsjeća na opšte preventivne mjere kada je u pitanju zaštita od korona virusa - dezinfekciju ruku sredstvom na bazi alkohola, redovno čišćenje prostorija i radnih površina, dobru informisanost o virusu.

'Pranje' novca - Šta kažu svjetske centralne banke?

Jedan od najposjećenijih svjetskih muzeja, Luvr (Louvre) u Parizu, prije nego što je privremeno stavio i katanac na svoja vrata, kao preventivnu mjeru je u prvim danima marta ukinuo mogućnost plaćanja papirnim novcem.

Istovremeno se, međutim, kako je tada prenio Asošiejted pres (Associated Press, AP), otvorilo pitanje da li je takav potez u konfliktu sa Centralnom bankom Francuske koja je odbijanje keša kao sredstva plaćanja ocijenila nepotrebnim, pa i nelegalnim.

Istovremeno je i Bundesbank, centralna banka Njemačke, takođe države članice Evropske Unije (EU), navela da nema dokaza o prenosu korona virusa putem novca, prenio je Blumberg (Bloomberg).

"Mogućnost zaraze putem novčanica, mala je u odnosu na druge površine", rečeno je za Blumberg u Bundesbanku. Iz ove banke ipak ukazuju na neophodnost pranja ruku nakon rukovanja novcem. Istu preporuku izdala je i Centralna banka Engleske.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) Centralna banka je u stalnom kontaktu sa Centrom za kontrolu bolesti i Stejt Departmentom čija uputstva prate.

Centralna banka Ruske Federacije ograničila je količinu gotovog novca koji je u opticaju i favorizuje korišćenje digitalnih načina plaćanja, preneo je Rojters 24. marta.

S druge strane, Centralna banka Kine je, kako je preneo britanski Gardijan (The Guardian), donela odluku da se korišćene novčanice u toj zemlji dezinfikuju, a potom zapečate na sedam do 14 dana. Mere Kine, kako je prenela agencija Rojters (Reuters), podrazumevaju čak i uništavanje pojedinih novčanica.

Novac je na isti način tretiran i u Južnoj Koreji, navodi Rojters.

Takođe, prema pisanju Rojtersa, lanac menjačnica u Bangkoku, na Tajlandu, počeo je da dezinfikuje novac koji prikuplja iz svojih 15 filijala raspoređenih u popularnim turističkim delovima grada i potom ga na određeno vreme zatvara u plastične kese.

Kako se štite menjačnice i banke?

Šta je međutim sa onima čiji se posao svodi isključivo na kontakt sa papirnim novčanicama?

"Radnici koji su za šalterom imaju maske i rukavice, a ruke peru na svakih 15 minuta, pola sata", rekao nam je Borislav Brujić vlasnik lanca beogradskih menjačnica i predsednik Udruženja menjača Srbije.

Što se njegovih menjačnica tiče, kaže da redovno dezinfikuju prostor sa obe strane šaltera, a da je između radnika i klijenta postavljeno blindirano staklo.

Strože higijenske mere i u bankama

Strože higijenske mere primenjuju i banke. Mada je većina građanima poslala poruke da su im na raspolaganju servisi elektronskog i mobilnog bankarstva, te da, koliko mogu prorede dolaske u filijale, za određene poslove dolazak je ipak neophodan.

"Pridržavamo se uputstava Svetske zdravstvene organizacije i saveta naših medicinskih stručnjaka", kaže Vladimir Vasić, predstavnik bankarskog sektora.

"Svaki zaposleni ima masku, ima rukavice. Dali smo uputstvo da se između klijenta i zaposlenog održava rastojanje od minimum metar. U nekim filijalama postoje i fizičke barijere u vidu stakla ili sličnog. Higijena prostora je uvek bila na visokom nivou, a sada smo dodali još jedan nivo da zaštitimo ne samo zaposlene nego i sve koji ulaze u ekspoziture", rekao je Vasić za RSE.

U Vojvođanskoj banci ističu da svoje filijale i biznis centre redovno obezbeđuju sredstvima za dezinfekciju ruku, a da zaposleni strogo poštuju sanitarne protokole koji se tiču dezinfekcije svih površina, čestog pranja i dezinfekcije ruku.

"Zaposleni koji su u direktnom kontaktu sa novčanicama u obavezi su da nose maske i rukavice, dok se svi bankomati redovno dezinfikuju", rečeno je za RSE u Vojvođanskoj banci.

U ovoj banci za RSE potvrđuju i da je u njihovim filijalama od prošle nedelje upadljivo manje korisnika.