Harun Cero, jedan od funkcionera u Fridrih Ebert fondaciji, koja se smatra političkom fondacijom bliskom socijaldemokratama, koji su koalicioni partneri njemačkih demohrišćana, za Westernbalkanscenter piše da su ključne promjene u konsolidaciji politike proširenja u resore koje vode konzervativci, kao i davanje prioriteta priključenju Ukrajine u odnosu na pojedine zemlje našeg regiona.

"Nova vlada proširenje EU smatra geopolitičkom realnošću, a ne samo političkim prioritetom. Za razliku od sporazuma iz 2021-2025, koji je prethodio dolasku Olafa Šolca u kancelarsku kancelariju, koalicijski sporazum CDU/CSU-SPD dva puta napominje da regionalne vlade treba da u potpunosti realizuju reforme prije nego što se može dogoditi sljedeći krug proširenja. U direktnom razgovoru s autorom, zvaničnici nove vlade naznačili su da vjeruju da će takav stav omogućiti samo jednoj ili dvije države kandidatkinje da pristupe bloku u narednih pet godina, stvarajući prostor za EU da provede vlastite interne reforme prije bilo kakvog dodatnog proširenja", piše on.

Kada je riječ o našem regionu, čini se da se fokus njemačke vlade okreće pragmatizmu i da se fokus pomjera ka Srbiji.

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, za "Nezavisne" ističe da nova vlada otkad je formirana nije puno pričala o našem regionu, ali da je zanimljivo da je nedavno o regionu govorio Peter Bejer, iskusni i uticajni član Bundestaga i poznavalac regije, za šta smatra da predstavlja važan signal.

"Ako stav koji je iznio Bejer bude odražavao i politiku nove vlade, zemlje zapadnog Balkana, a naročito BiH i Kosovo, treba da se pripreme na to da će njemački pristup biti oblikovan i kroz odnos Njemačke sa Srbijom. Međutim, to ne znači da treba očekivati jednostrani pristup u korist Beograda. Naprotiv, radi se o dvosmjernom odnosu u kojem će se i od Srbije očekivati da ozbiljno uzme u obzir interese i poglede Berlina", smatra Ćerimagić.

Napomene radi, Bejer je, kako smo već pisali, poručio da je važno shvatiti delikatnu poziciju Srbije i da Evropa Srbiju mora uzeti ozbiljno.

Jednu od nedavnih izjava u kojoj Berlin direktno govori o proširenju našli smo u zajedničkom saopštenju ministarstava spoljnih poslova Njemačke i Italije.

"Očuvanje zamaha proširenja predstavlja još jedan strateški prioritet za EU. Italija i Njemačka podržavaju kredibilan i na zaslugama zasnovan proces proširenja prema svim zemljama u procesu pristupanja. Proširenje i unutrašnje reforme EU moraju ići ruku pod ruku kako bi EU ojačala i kako bi se osigurala sposobnost Unije da djeluje suočena s novom geopolitičkom stvarnošću i sve složenijim izazovima", navedeno je u ovom saopštenju.

Deutsche Welle u nedavno objavljenoj analizi ističe da se fokus pomjera ka Briselu, kao i da bi glavni partneri Berlina u tom pogledu trebalo da budu Pariz i Varšava, koje Merc vidi kao osovinu evropske politike.

"Sve u svemu, Mercov spoljnopolitički bilans na početku izgleda ovako: Uspješna posjeta Vašingtonu, prvenstveno zahvaljujući preuzimanju obaveze povećanja izdataka za odbranu, nejasna budućnost podrške Ukrajini, nada za zbližavanje sa Francuskom, ali i zategnuti odnosi sa Poljskom. I puka posmatračka uloga u sukobu na Bliskom istoku", navodi DW.

Cilj Berlina je jačanje uloge EU u globalnim odnosima, a u kojoj mjeri će ti ciljevi biti ostvareni, ostaje da se vidi. Ono što je sigurno je da će se novi pristup sigurno odraziti i na zapadni Balkan, i ako Mercov pristup urodi plodom, u velikoj mjeri će oblikovati buduće odnose BiH i drugih zemalja regiona s Briselom.