Sačuvani su zapisi o spomen-ploči izvjesnog Ostoje i o glagoljskom natpisu na njemu, ali se duže od jednog vijeka smatralo da je spomenik sa zapisom ili uništen ili odnesen sa ovog prostora. Sređujući portu hrama u narodu poznatijeg kao Panađur, sa svojim vrijednim parohijanima iz sela Kolunić, protoprezviter-stavrofor Zdravko Bogojević, ovdašnji paroh i sekretar Eparhije bihaćko-petrovačke, pronašao je izgubljeni spomenik.

 

Bogojević za “Glas Srpske” priča da je prvi put dogovorena akcija sređivanja manastirišta te da je koseći u utorak posebno obratio pažnju na jedan stećak koji je pomalo utonuo u zemlju s desne strane hrama.

 

- Uklonio sam travu i mahovinu i počela su se nazirati slova na kamenom spomeniku. Znao sam da je u Koluniću postojao glagoljski natpis i da je nestao i pomislio sam da bi to moglo biti to. Posljednji je taj spomenik vidio učitelj iz ovoga kraja Petar Mirković daleke 1889. godine - priča paroh Bogojević i dodaje da se pričalo da je odnesen u Sarajevo ili u katolički samostan u Goricu, ali nikakvi dokazi za to nisu postojali.

 

S ponosom ističe da je briga o krajiškim starinama u Koluniću rezultovala bogatim arheološkim otkrićem, do kojeg ne bi došlo da nije bilo truda i volje njegovih parohijana, koji su mu u ovom poslu, po ko zna koji put, bili od neprocjenjivog značaja i koji su, zajedno s njim, podijelili radost nesvakidašnjeg otkrića.

 

- Odmah nakon otkrića obavijestio sam Zavod za zaštitu kulturnog nasljeđa Bihać. Nisu vjerovali, tvrdili su da je on u Sarajevu i tražili su da im pošaljem fotografije. Kada sam to učinio, potvrdili su da je riječ o tom spomeniku i kazali da će poslati ovih dana arheologe - kazao je Bogojević. Pojasnio je da je riječ o jednom od veoma starih glagoljskih epitafa te da nauka smatra da je on drugi po redu po starosti u BiH.

 

- Riječ je o nadgrobnoj ploči na kojoj piše Ostoja Ostojić, kada se prevede. Jedan od najvećih poznavaoca srpske spomeničke srednjovjekovne baštine Goran Komar iz Herceg Novog, koji je ranijih godina obilazio ovaj kraj, smatra da je riječ o srpskom spomeniku koji svjedoči o postojanju Srba na ovom području. Potvrđuje da smo autohtoni narod ovdje, da nismo odnekud došli - priča Bogojević. Dodaje da je o svemu obaviještena i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, s obzirom na to da se manastir nalazi na listi kulturno-istorijskih spomenika pod zaštitom, a da bi što prije bile preduzete mjere za zaštitu i konzervaciju spomen-ploče, odnosno stećka sa natpisom.

 

 

Paroh Zdravko Bogojević je rekao da je Panađur sagrađen u 12. ili 13. vijeku i da ga narod još naziva “grčka crkva”, jer svjedoči da smo od Grka primili hrišćanstvo vijekovima unazad. Za ovaj hram vezuju se brojna narodna vjerovanja.

 

- Učitelj Petar Mirković zapisao je da se dešavalo veliko nevrijeme ako bi neko pokušao da dira i ruši zidove hrama. Sigurno da i Bog štiti taj hram da ostane ovakav kakav jeste - ispričao je Bogojević.